Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
 

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u novembru mjesecu 1995. godine, u Sarajevu je, na osnovu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini: Aneks 8, formirana Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, o čijim se aktivnostima nešto više može saznati posjetom web-adresi: (www.kons.gov.ba).

 

 

U članu VI Sporazuma o Komisiji navedeno je:

 

 

„Sljedeći objekti dolaze u obzir da ih se proglasi nacionalnim spomenicima:

 

 

 

Pokretna i nepokretna imovina od velikog značaja za neku skupinu ljudi sa zajedničkom kulturom, povijesnim, vjerskim ili etničkim naslijeđem, kao što su arhitektonski spomenici, umjetnička djela ili povijesni spomenici, arheološka nalazišta, skupine zgrada, kao i groblja.“ 1)

 

 

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, pod predsjedavanjem Joze Križanovića, 21. decembra 2001. godine donijelo je Odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, kojom se utvrđuju osnovni principi i ciljevi djelovanja, reguliraju organizaciona pitanja neophodna za postupanje u realizaciji uloge Komisije, utvrđuju primarni zadaci i ovlaštenja, vrijeme za koje se imenuju članovi Komisije, te definiraju druga pitanja značajna za Komisiju. Dvadeset trećeg aprila 2002. godine, pod predsjedavanjem Beriza Belkića, Predsjedništvo je donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

 

 

 

Iz mandata definiranog ovim dokumentima uočljivo je prilično usko gledanje na kulturnu baštinu naroda u Bosni i Hercegovini. Također je vidljivo da se njeno razumijevanje u znatnoj mjeri svodi na one aspekte naslijeđa kako su definirani u Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a, iz 1972. godine.

 

 

U tekstu Pravilnika o aktivnostima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika koji se odnosi na međunarodnu saradnju, u članu 2, istaknuto je: „Komisija daje inicijativu i izvršava međunarodne ugovore, te obavlja druge poslove međunarodne saradnje u oblasti zaštite nacionalnih spomenika, naročito u vezi sa zastupanjem interesa BiH u vezi sa potpisivanjem i provođenjem međunarodnih konvencija.“

 

 

Inače, Komisija je na svojoj sjednici od 3. do 9. septembra 2002. godine, pod predsjedavanjem Amre Hadžimuhamedović, donijela Kriterije za proglašenje dobara nacionanim spomenicima, koji su usvojeni 6. maja 2003. godine.

 

Na osnovu ovog dokumenta, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika vrši proglašenje dobra nacionalnim spomenikom na osnovu kriterija zasnovanih na predmetu pravne zaštite, obuhvatu i vrijednosti svakog dobra, kako je u nastavku navedeno.

 

I Predmet pravne zaštite su:

A) Pokretno naslijeđe (pojedinačno ili u zbirkama) prema slijedećoj klasifikaciji:

- mali predmeti (pokućstvo, odijevni predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine, itd.),

- slike,

- knjige,

- skulpture,

- fragmenti građevina,

- natpisi, itd.

 

B) Nepokretno kulturno naslijeđe:

1. Historijske građevine i spomenici:

- stambene,

- vjerske,

- školske,

- administrativne,

- javne,

- trgovačke,

- infrastrukturne,

- vojne,

- grobljanske,

- poljoprivredne,

- industrijske, itd.

2. Građevinske cjeline (koje formiraju kompleks određene namjene, ili su aglomeracija nastala kao rezultat kontinuiranog građenja u historijskom):

- stambene,

- vjerske,

- školske,

- administrativne,

- javne,

- trgovačke,

- infrastrukturne,

- vojne,

- grobljanske,

- poljoprivredne,

- industrijske, itd.,

3. Područja:

- gradsko,

- seosko,

- arheološko,

- historijsko,

- industrijsko,

- kulturni pejzaž,

- prirodno područje vezano za neki obred ili tradiciju,

- prirodno-naučno,

- mješovito

 

 

II Vrijednosti

A. Vremensko određenje

(Dobra nastala od prahistorije do kraja XX stoljeća.)

B. Historijska vrijednost

(Neka povezanost građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji.)

C. Umjetnička i estetska vrijednost

1. kvalitet obrade,

2. kvalitet materijala,

3. proporcija,

4. kompozicija,

5. vrijednost detalja,

6. vrijednost konstrukcije.

D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost):

1. materijalno svjedočenje o manje poznatim historijskim razdobljima,

2. svjedočanstvo o historijskim mijenama,

3. djelo značajnog umjetnika ili graditelja,

4. svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru,

5. svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

E. Simbolička vrijednost:

1. ontološka vrijednost,

2. sakralna vrijednost,

3. tradicionalna vrijednost,

4. vezanost za rituale i obrede,

5. značaj za identitet skupine ljudi.

F. Ambijentalna vrijednost:

1. odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline,

2. značenje u strukturi i slici grada,

3. objekt ili skupina objekata je dio cjeline ili područja.

G. Izvornost:

1. oblik i dizajn,

2. materijal i sadržaj,

3. namjena i upotreba,

4. položaj i smještaj u prostoru,

5. tradicija i tehnika,

6. duh i osjećanje,

7. drugi unutarnji i vanjski faktori.

H. Jedinstvenost i reprezentativnost:

1. jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila,

2. vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo,

3. djelo vrhunskog umjetnika ili graditelja.

I. Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke):

1. fizička cjelovitost (kompaktnost),

2. homogenost,

3. zaokruženost,

4. nenarušenost stanja.

 

Za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom posebno nisu relevantni imovinski i politički kriteriji. 2)

 

 

 

Napomene:

  1. (http://kons.gov.ba/main.php) (10. 8. 2010)
  2. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika: „Kriteriji za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima“: (http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=40&lang=1)

 

 

 

 

 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio