Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Dokumantarna baština i UNESCO-ov program „Memorija svijeta“
 

Dokumentarna baština, kao vitalna okosnica humanističke tradicije, svoje teorijsko  utemeljenje nalazi u UNESCO-vom programu „Memorija svijeta“ (Memory of the World), koji je iniciran 1992. godine. Ovaj program svoju pažnju fokusira na dokumentarno naslijeđe čitavog čovječanstva, kako se tvrdi na informativnom portalu ove međunarodne organizacije. Dokument (document), ili grafički zapis (record), smatra se nečim što je rezultat čovječije svrsishodne i voljne intelektualne aktivnosti. I dok je, prema tom izvoru, koncept dokumen-tarno univerzalan, istovremeno se ukazuje i na činjenicu da su neke kulture “više dokumentarno orijentirane nego druge”. 1)

 

Iz tog razloga je usmena tradicija, naprimjer, predmet interesiranja drugih UNESCO-ovih programa koji su svoje solidno uporište našli u Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, koja je usvojena 2003. a stupila na snagu u aprilu mjesecu 2006. godine.

 

Vizija je UNESCO-ovog programa „Memorija svijeta“ da dokumentarno naslijeđe u svijetu  pripada svima, i treba da bude u potpunosti sačuvano i zaštićeno te da, uz odgovarajuće priznanje i poštivanje kulturnih normi, treba biti dostupno svakome. Program “Memorija svijeta” definira dokumentarno naslijeđe putem predstavljanja objekata, od kojih su obuhvaćeni sljedeći:

  • pokretni objekti,
  • objekti koje čine znakovi/kodovi, zvukovi, i/ili imidži (slika i slično),
  • objekti koji su u stanju da budu sačuvani (nosači značenja, dakle, nisu živa bića),
  • objekti koje je moguće reproducirati i transferirati na druge medije,
  • objekti koji su rezultat svjesnog procesa dokumentiranja.

 

Da bi dokumentarno naslijeđe neke zemlje, ili kulture, bilo predočeno svjetskoj javnosti i na taj način postalo predmet veće brige i zaštite, potrebno je najznačajnija dokumenta te kulture nominirati za uvrštavanje u Međunarodni registar programa „Memorija svijeta“, što je zadaća nacionalnih komisija formiranih za tu svrhu. (http://portal.unesco.org/)

 

Kriteriji za uvrštavanje u registar „Memorije svijeta“, navedeni u Općim uputama za očuvanje dokumentarnog anslijeđa (Paris: Unesco, 2002. str. 21-23), jesu slijedeći.

 

Prvo: Autentičnost. Da li je dokument ono što izgleda da jeste? Da li su njegov identitet i porijeklo pouzdano utvrđeni: kopije, replike, lažni dokumenti, falsifikati, mogu se, uprkos najboljim namjerama, predstaviti kao originalni artefakti.

 

Drugo: Međunanrodna savjetodavna komisija mora biti uvjerena da je nominirani dokument od svjetskog značaja. Tojest, on mora biti unikatan i nezamjenjiv, nešto čiji bi nestanak ili propadanje predstavljali trajan gubitak za naslijeđe čovječanstva. Taj dokument morao bi  ostaviti snažan pečat tokom vremena i/ili unutar određenog kulturnog prostora u svijetu. Mora biti reprezentativan između sličnih sebi, ali ne može imati sebi ravnog. Morao je ostvariti značajan utjecaj – bilo pozitivan, bilo negativan – na tok historije.

 

Treće: Svjetski značajan dokument mora se dokazati zadovoljavanjem jednog ili više naniže navedenih kriterija. Pošto je značaj uporediv, ove kriterije najbolje je ilustrirati njihovim provjeravanjem sa objektima naslijeđa koji su već upisani u registar („Memorije  svijeta“).

 

 

Kriterij 1. - Vrijeme

 

Apsolutna starost, sama po sebi, ne čini dokument značajnim, ali svaki dokument je tvorevina svoga doba. Neki dokumenti su poseban izraz svoga vremena, koje može biti vrijeme krize, ili značajnih društvenih i kulturnih promjena. Dokument može predstavljati novo otkriće, ili biti „prvi u svojoj vrsti“.

 

 

Kriterij 2. - Mjesto

 

Mjesto nastanka dokumenta je ključni atribut njegove važnosti. On može sadržavati iznimno značajne informacije o lokalitetu relevantnom za svjetsku historiju i kulturu, ili lokaciju koja je sama po sebi imala važan utjecaj na događaje, ili fenomene koje dokument predstavlja. On može biti svjedočanstvo o fizičkom ambijentu, gradovima i institucijama koji su već iščezli.

 

 

Kriterij 3. - Ličnosti

 

Društveni i kulturni kontekst nastanka dokumenta može odražavati značajne aspekte ljudskog ponašanaja ili društvenog, privrednog, umjetničkog ili političkog razvoja. On može sadržavati suštinske informacije o velikim pokretima, tranzicijama, napretku i nazatku. Može odražavati utjecaj ključnih ličnosti ili grupa.

 

 

Kriterij 4. - Sadržaj i tema

 

Sadržaj dokumenta može svjedočiti o posebno važnim trenucima za historijski i intelektualni razvitak u prirodnim, društvenim i humanističkim naukama, politici, ideologiji, sportu i umjetnosti.

 

 

Kriterij 5. - Forma i stil

 

Dokument može predstavljati izvanrednu estetsku, stilističku ili jezičku vrijednost, biti tipičan primjerak prezentacije, načina ili medijuma, iščezle ili iščezavajuće forme, nosača značenja ili formata. (Takvi su, npr., iluminirani srednjevjekovni rukopisi, trošni video i audio zapisi i slično.)

 

Konačno, i slijedeće aspekte treba također uzeti u obzir:

  • Rijetkost, da li sadržaj ili fizička priroda dokumenta  čine ga prepozntaljivim primjerkom svoje vrste ili vremena?
  • Integritet - očuvanost. Da li je u okviru svojih prirodnih fizičkih nivoa očuvansoti dokument kompletan ili djelimičan? Da li je izmijenjen ili oštećen?
  • Prijetnja opstanku. Da li je preživljavanje dokumenta u opasnosti? Ako jeste, da li je potrebna posebna pažnja i briga da se dokument sačuva?
  • Plan upravljanja (menadžment-plan).

 

Postoji li plan koji sadrži prikaz dokumentarnog naslijeđa, sa odgovarajućom strategijom da se ono sačuva i omogući mu se pristup.

 

Inače, nominaciju za upis u Registar može podnijeti bilo koja osoba ili organizacija, uključujući vladine i nevladine. Međutim, prioritet će imati ona nominacija koju podnesu relevantni regionalni, ili državni, komitet za program „Memorija svijeta“, ukoliko takav postoji, ili putem  relevantne nacionalne komisije za UNESCO. Prioritet će, također, imati nominacija dokumentarnog naslijeđa u opasnosti da nestane. Kao pravilo, pojedinačne nominacije trebaju biti ograničene na dvije po zemlji, i to svake dvije godine.

 

Zanimljivo je da je Slovačka za upisivanje u registar „Memorije svijeta“ nominirala kolekciju istaknutog bošnjačkog književnog i kulturnog poslenika Safvet-bega Bašagića. Ta je nominacija prihvaćena 1997. godine, i danas se na web-stranici programa „Memorije svijeta“  nalaze 33 ilustracije rukopisa iz ove zbirke.

 

„Bašagićeva kolekcija“, koju čini 284 rukopisa sa 598 djela, čuva se u biblioteci Univerziteta u Bratislavi, o čemu su informacije prezentirane na web-stranici (http://sigma.ulib.sk/digi/Basagic/frames.htm). 2)

 

Iz Srbije je u ovaj registar, 2005. godine, uvršteno Miroslavljevo jevanđelje.

 

Hrvatska je, zajedno sa Mađarskom (jer takva mogućnost postoji), 2007. godine na ovu listu uvrstila geografsku mapu Tabula Hungariae.

 

Bosna i Hercegovina, iako članica i UNESCO-a, do sada nije uzela aktivnog učešća u programu „Memorija svijeta“, iako nema valjanog razloga da to ne učini u budućnosti. Stoga, stremeći cilju promocije svoje raznolike kulturne baštine, Bosna i Hercegovina bi mogla nominirati neki od dragocjenih primjeraka svog dokumentarnog naslijeđa u registar „Memorije svijeta“

 

 

Napomena:

  1. “Memory of the World Programme: Preserving Documentary Heritage“: (www.unesco.org/webworld/mdm/administ/en/links.htm) (9.02.2006.). Vidjeti, također: UNESCO, Opći informacioni program. Zaštita dokumentarnog naslijeđa: vodič za standarde, preporučenu praksu i priručnike o čuvanju dokumenata svih vrsta. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB BiH), 2004.
  2. Informacije o Bašagićevoj kolekciji prezentirane su  i na portalu: (http://portal.unesco.org/ci/en/ev.php)

 

 

 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio