Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Arhiva - naši korijeni:
 
DESPIĆI – SARAJEVSKA ELITA 19. STOLJEĆA
15. 04. 2017.

Prezime Despić nastalo je od ženskog imena Desa, Despa, kako se zvala kćerka nekog handžije s Nahoreva hana na sarajevskim Nadkovačima. Rodonačelnik sarajevskih Despića je zapravo Risto Stijepčević koji je porijeklom iz hercegovačkog sela Samobor, smještenog na obodu Gatačkog polja. Njegovi potomci, međutim, kako navode historičari, doselili su u Samobor iz Crne Gore i to iz doline rijeke Pive u okolini Durmitora (Crna Gora), odakle potiču i sarajevski Jeftanovići. Obje porodice slave istu slavu (27. januara) Sv. Savo.


PORODIČNE TRADICIJE FAMILIJE SKAKA
29. 03. 2017.

Jedna od najstarijih sarajevskih porodica Skaka poznata je po očuvanju višestruke bošnjačke tradicije, obrezivanju (sunećenju). O imenu ove familije književnik Valerijan Žujo tvrdi da dolazi od naziva jedne oaze u Saudi Arabiji, poznate po kvalitetnim hurmama. Skake su od starine stanovale u Žagrićima, na jugozapadnoj periferiji starog Sarajeva.

Fotos: Abdulah i Uzejr Skaka


SUBAŠIĆI – TEŠANJSKI STAROSJEDIOCI
24. 03. 2017.

Vode li svi tešanjski Subašići porijeklo od jednoga zajedničkog pretka? Većina historičara slaže se u odgovoru: u tešanjskom kraju žive potomci dva roda istog naziva Subašići; jedni vode porijeklo od autohtone porodice iz ovog kraja i potomci su hadži Smajini, a drugi su se u vrijeme turske uprave u Bosni doselili iz Sandžaka i njihova loza započinje s Muratom, koji nije bio u krvnom srodstvu sa Smajinim potomcima.

 

Foto: Dio rodoslova Smaje Subašića


LIVANJSKI JELEČI DOŠLI SA ISTOKA
16. 05. 2016.

Livanjski rod Jeleč je jedan od najstariji u ovom kraju, star najmanje četiri stoljeća. Njihovi potomci tvrde da su u ovaj kraj došli još u tursko doba i to sa istoka, vjerovatno iz Turske. Ibrahim, rođen 1931. godine, koji krajem prve decenije 21. stoljeća sa porodicom živi u Sarajevu – na osnovu priča svojih roditelja - kaže da su njegovi djedovi i pradjedovi Livnjaci, te u tim pričama najčešće spominje hadži Jusufa koji je rođen u Livnu, ali čiji roditelji su došli sa istoka, negdje u 16. stoljeću. U svojim tvrdnjama poziva se na kazivanje svojih rođaka, Avde (1863-1949) i hafiza Mustafe Jeleča.


PETROVIĆI IZ CENTRALNE BOSNE
01. 04. 2015.

U selima centralne Bosne postoji bar nekoliko tragova koji govore o Petrovićima i to na nekoliko različitih strana. To su Petrovići u Vlaškovu koji slave Nikoljdan i srodnici su sa Nikolićima u Mrakovu i Gori. Doselili se iz Hercegovine.


HEĆIMOVIĆ - LIČKO PREZIME STARINOM IZ BUKOVCA
22. 02. 2014.

Prezime Hećimović nastalo je od imenice iz turskog jezika hećim (turski hekim, arapski hakim) sa značenjem liječnik, doktor. Slična su jezičnog postanja i prezimena: Ečim, Ečimović, Ećim, Ećimović; Hečim, Hečimović, Hečko, Hečej, Heček; Hećim, Hećko, Hećek, Hećej.

Piše: Ante Ivanković, publicist


Fotos: Bukovac pokraj Perušića


MOSTARSKI ŠARIĆI U LEGENDAMA
24. 01. 2012.

Hercegovački Šarići vode porijeklo iz 17. stoljeća od dvije familije iz Mostara i Stoca. Obje su stare, autohtone porodice koje su dolaskom otomanske vlasti u Bosnu i Hercegovinu prešle na islam i ostale da žive u tim mjestima. Mostarski Šarići – kako tvrde historičari – vode korijene od istoimene katoličke porodice iz Šibenika, dok su preci stolačkih Šarića pravoslavni Mihići iz Poplata.


KORIJENI OHMUČEVIĆI OD HUMSKE VLASTELE
30. 09. 2011.

Pretpostavlja se da porijeklo Ohmućevića treba tražiti među humskom vlastelom srednjvjekovne Bosne. U Humu se tokom 14. i 15. stoljeća spominje više pojedinaca sa sličnim ili istim prezimenom, ali te ličnosti nije moguće na osnovu dostupnih izvora povezati u jednu obiteljsku lozu.


STARE BRODSKE FAMILIJE
19. 09. 2011.

Sredinom 19. stoljeća (oko 1850. godine) u Bosanskom Brodu u 200 kuća živjelo je blizu 700 stanovnika. Najstarija hrvatska porodica bila je Sokolović, koja je, po predaji, porijeklom iz Sarajeva. Tako je tvrdio Jakov Sokolović, vlasnik frizerske radnje i nekadašnji banski savjetnik Vrbanske banovine.


OD RESULBEGOVIĆA NASTALE ČETIRI PORODICE
23. 12. 2010.

Utemeljitelj trebinjske grane porodice Resulbegovića je Osman-aga koji je – kako piše u historijskim dokumentima iz turskog perioda – porijeklom „iz Novog (Herceg Novi); on je gradu temelj udario i u gradu kulu načinio, i u kulu sahat dobavio, iz Mletaka za trista dukata“. Osman paša je vladao Trebinjem od 1690. pa gotovo do 1737. godine.


ZLATARI, ZLATAREVIĆI I ZLATARIĆI RASPROSTRANJENI ŠIROM BALKANA
15. 11. 2010.

Prezime Zlatar i Zlatarević, najvjerovatnije, nastalo je prema zanimanju, zlatarskom zanatu i povjesničari pretpostavljaju da je to bilo u Kotoru ili Dubrovniku. Zlatara, Zlatarevića i Zlatarića ima širom zapadnih krajeva Balkana, počev od Crne Gore, preko jadranskih ostrva, obale i daljeg zaleđa, uključujući Bosnu i Hercegovinu, te prostore nekadašnje Vojne granice od Senja, kao i izvan Balkana, do Slovačke i zapadne Rumunije.


RODOSLOVLJE PORODICE BILIĆ
01. 11. 2010.

Hercegovačka porodica Bilić dobila je ime po Petru Galovu, zvanom Bili, koji je još u ranoj mladosti imao bijelu kosu te ga po njoj tako i prozvaše. Podaci za rodoslovlje porodice Bilića pokupljeni su iz bilježaka pokojnog Dimitrija R. Bilića i Save S. Bilića, a urađeni po preporuci Dejana R. Bilića 1926. godine.


STOLJETNA TRADICIJA RODA RIZVIĆ
27. 10. 2010.

Rizvići iz okoline Konjica su potomci isluženog turskog vojnika Mehmeda koji je u Podhum došao iz Anadolije u periodu turske vladavine Bosnom i Hercegovinom. Prema predanju, koje u knjizi “Porijeklo porodica iz Neretvice” iznosi Mujo Rizvić, Mehmed se oženio (jedna legenda tvrdi bogatom mladom udovicom, a druga djevojkom iz bogumilske porodice), te je kasnije dobio i nadimak Memac. U narodu ovoga kraja se priča da su u greblju Gaj nađeni bašluci s imenom Mehmed Memac.


HERCEGOVAČKO PORIJEKLO BEŠLIĆA
17. 06. 2010.

S jezičnog stanovišta prezime Bešlić je nastalo od imenice bešlija iz turskog jezika, što je naziv pripadnika plaćene konjice u turskoj vojsci, odnosno pripadnika posebno odabranih, navalnih konjanika, sličnih mađarskim husarima.


SUBOTIĆ DOSELILI IZ DALMACIJE
08. 06. 2010.

Za Subotiće u Rašinovcu historičati tvrde da su se doselili iz Dalmacije sredinom 19. vijeka, ali ne kažu odakle. Samo se navodi da su služili u najmu, najprije oko Petrovca, pa se poslije doselili u Rašinovac. Slava im je Markovdan.


MOĆNA I UGLEDNA PORODICA SELMANOVIĆ
03. 05. 2010.

 U bosanskohercegovačkoj historiografiji se skoro ništa ne zna o Selmanovićima, jednoj veoma uglednoj i moćnoj bošnjačkoj porodici iz XVIII stoljeća. Koliko su njeni ugled i moć bili veliki pokazuju i sljedeći podak: na ključnom položaju Hercegovačkog sandžaka 1703. godine bio je Sulejman-paša Selmanović.


 
Reklame:
 
 
 
     
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio