Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
KORIJENI RODA VRUĆAK
17. 04. 2012.

Ovih dana na adresu portala Rodoslov.ba stiglo je zaista zanimljivo pismo iz daleke Kenije, odakle nam o detaljnom istraživanju svog porijekla piše Enver Vrućak, koji je istraživao svoje korijene. Kako je ovo istraživanje pokazalo zaista nevjerovatne rezultate, pismo prenosimo u cjelosti:

“Korijene moje familije istražujem već osam godina. Uradio sam porodično stablo roda Vrućak, imam pripremljen materijal za štampanje knjige "Korijeni roda Vrućak" na oko 150 stranica. S obzirom da imam prilično zamršen slučaj porijekla najstarijeg poznatog pretka, odlučio sam se za DNK analizu genetičkog profila kod relevantne kuće Igenea iz Švicarske. Rezultat analize uzorka pljuvačke moga sina, koji živi u Sarajevu, su krajnje iznenađujući. Očekivao sam ilirske, slavenske, albanske ili turske korijene, ali rezultat testa na Y37 markera je potvrdio Haplogrupu I1d1 sa identificiranom pripadnošću jednom od dvadesetak germanskih plemena starosti etniciteta 900. godina prije nove ere, do 900.godine nne sa definisanim porijeklo plemena iz jugoistočne Evrope. Haplogrupa I1d1 danas je najviše zastupljena u Skandinaviji, uglavnom oko zaliva Bothnia (što bi značilo ime naše domovine Bosne ako th čitamo kao s kao kod engleske riječi bathroom) u Baltičkom moru. Sve upućuje na istočnonjemačko pleme Goti (Ostrogoti) koji su imali kraljevstvo na Balkanu 490-552 godine. Goti su svi slavenizirani što je potvrđeno prvom rečenicom Ljetopisa popa Dukljanina.

Nadalje sam pristupio projektu nazvanom Norman CE- Normani kontinentalne Evrope udruženih stabala DNK i moja pribadača (pin) u zelenoj boji na karti projekta je trenutno prva od Bošnjaka za pripadajuću haplogrupu. Napominjem da Normani ovim projektom žele pratiti kretanje potomaka pripadnika plemena sa originalnim mjestom porijekla oko Baltičkog mora u kontinentalnoj Evropi, isključujući Skandinaviju i Veliku Britaniju.


Moj najstariji poznati predak oko 1790. godine preselio se iz Kolašina u Hercegovačkom sandžaku u Bosanski sandžak,  okolinu Knežine. Smatralo se da nije otkrio vlastiti identitet i da je prezime usvojio pri dolasku u selo Vrutke. Danas na Balkanu nema nigdje mog prezimena, izuzev u mojoj familiji i Njemačkoj, gdje su ljudi sa originalnim njemačkim imenima, vjerovatno, protestantske vjere. Neko je od njih prije dvadesetak godina potvrdio da imaju porijeklo sa Balkana.

Kolašinu susjedni Nikšić ima staro ostrogotsko ime Onogošt (Anagast), gdje je postojao gotski dvorac. Na gotsko prisustvo ukazuju i toponimi manastira Ostrog, te Ostros, Zaostrog itd.

Želio bi da neko od relevantnih naših historiografa, ako je moguće, komentariše moje rezultate istraživanje. Također me interesuje postoji li bilo kakva zakonska regulativa za dobijanje podataka iz matičnih ureda u Republici Srpskoj po kojoj su matični uredi dužni stranki dati osnovne podatke, godišta rođenja ili godine smrti predaka daljih od djeda. U dva navrata u opštini Sokolac matičari su mi saopštili da nemogu davati takve podatke što je razočaravajuće” – zaključuje pismo Enver Vručak.


 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio