Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
IME OCA MENSURA UZEO ZA PREZIME
15. 11. 2012.

Predstava Narodnog pozorišta Mostar  "Koncert za pticu rugalicu", u kojoj Irfan Mensur igra sa suprugom Srnom Lango i čiju režiju ujedno potpisuje, označava svojevrsni povratak ovog Sarajlije s dugogodišnjom adresom u Beogradu u domovinu.

Mensur dugo nije radio u Bosni i Hercegovini pa ističe kako ga je "poziv od meni do tada nepoznatog čovjeka Šemsudina Gegića i također nepoznatog ansambla izuzetno obradovao".

- Jer, nikoga iz tog grada iz trenutnih pozorišnih krugova ne znam - kaže Mensur na početku otvorene ispovijesti za "Dnevni avaz", u kojoj je govorio i o najtežim trenucima svog života… Malo je nevjerovatno da dugo nisam radio u BiH. Od svoje 16. godine sam u Beogradu, ali me još u svim intervjuima i nastupima predstavljaju kao Sarajliju. Od toga niti želim niti mogu pobjeći, vrlo sam ponosan na to što sam svoje prve vijugice u mozgu napravio u Sarajevu - govori glumac kojeg generacije pamte po ulogama u "Sarajevskom atentatu", "Mirisu dunja", "Čuvaru plaže u zimskom periodu"...

Prisjeća se kako je rastao, kako kaže, na granici Hrasnog i Dolac-Malte.

- Tu je moja porodica imala kuću, moji prozori su gledali preko Miljacke na Veterinarski fakultet - uz osmijeh govori Mensur.

Priznaje da u rodni grad, gdje mu je, kako kaže, ostalo još malo rodbine, rijetko dolazi.

- Ostala je veza s ljudima koji su slavili godišnjice mature moje generacije Treće gimnazije. Iako nisam maturirao u Sarajevu, oni me doživljavaju kao svog. Ipak sam tri razreda gimnazije završio s njima. I bio sam već na jednoj proslavi. Moja Treća gimnazija ostaje dio moje životne priče, kao i Vilsonovo šetalište, gdje sam uzeo prvu djevojku za ruku. To se ne zaboravlja - sa sjetom nam govori Mensur.

Iz prvog braka sa manekenkom Ljiljanom Perović Irfan ima sina Filipa (28), sa Srnom Lango Pavla (13), dok i ona iz prethodnog braka također ima sina Aleksu (19).

- Nijedan od mojih sinova do sada nije bio u Sarajevu i imam presiju u kući da ih dovedem i provedem kroz grad, da vide gdje sam odrastao. Za to treba odvojiti barem sedam dana, kada su i oni spremni. Ne bih volio da dovedem jednog a da dvojica ne mogu. Volio bih da dođemo svi zajedno sa Srnom, jer je i ona kroz grad samo prolazila - ističe Mensur.

Ovaj glumac rodio se prije 60 godina kao Irfan Kurić i u jednom trenutku svog života odlučio je promijeniti prezime. Ime svog oca Mensura uzeo je za prezime. Nikada nije zažalio zbog ove odluke, ali ni ne bježi od svog begovskog porijekla Kurić.

- To je bio moj intimni čin u trenutku kada su se moji roditelji razveli i ja prosto nisam želio povrijediti ni jednu ni drugu stranu. A shvatio sam da sam dovoljno moćan i kao ličnost i kao jedinka da mogu stvoriti svoju lozu Mensura. Promijenio sam prezime, nisam pobjegao od oca - pojašnjava Irfan.

Odrastao je uz oca i njegovu novu suprugu Miroslavu, dok mu je majka otišla u Švedsku. Irfanov otac umro je u Sarajevu u vrijeme agresije na BiH.

- Mjesec nakon njegove sahrane putem radioamatera saznao sam da je umro, a kako je umro, tek nakon dva mjeseca, isto putem radiomatera. On je, mislim, umro od tuge. Veliki dio života proveo je izvan Bosne i svoj smiraj potražio je u Sarajevu. Možda je i mogao da izađe, ali mi je stalno na telefon govorio: "Ma, Irfo, neće to dugo. Ma kakvi, ne može to u Sarajevu." No, ispostavila se sasvim druga priča. Ali, dobro - govori nam Mensur.

Tih teških i mučnih devedesetih godina Irfan je u Beogradu također proživljavao agoniju. Napadnut je jedne večeri i, zbog svog imena i prezimena, morao je napustiti Beograd.

- Morao sam izaći iz Beograd ne bih li sredio misli i shvatio o čemu se radi. No, ipak sam se vratio. Shvatio sam da sam ipak okružen ljudima koji potpuno drugačije misle od dvojice-trojice ili njih mnogo više koji su te večeri to napravili. Moji Beograđani misle drugačije. Otišao sam u jednu stranu zemlju i dobio pasoš političke izbjeglice. I kada sam to shvatio, pasoš sam vratio istog trenutka i ponovo zahtijevao svoj. Zato što se nisam smatrao političkom izbjeglicom, jer se nikada nisam bavio politikom - ističe ovaj glumac i reditelj, koji na kraju razgovora poručuje da je danas čovjek onaj ko može da uživa u sebi, bez neke narcisoidnosti.

(Dnevni avaz”, 11.8.2011.)

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio