Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
NOVO IZDANJE FOJNIČKOG GRBOVNIKA
16. 11. 2012.

U Franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku u Sarajevu predstavljen je novi pretisak Fojničkog grbovnika. O Grbovniku su govoriti Ivan Lovrenović (Sarajevo), Stjepan Ćosić (Zagreb), fra Franjo Miletić (Fojnica) i fra Drago Bojić (Sarajevo).

Fra Franjo Miletić u svom članku o Fojničkom grbovniku objašnjava porijeklo njegova naziva i kaže: “Fojnički grbovnik nazvan je tako stoga što ga se od davnina čuva u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Ta stara “knjiga” svojim izgledom djeluje skromno, a i svojom vanjštinom uvjerljivo svjedoči o stoljećima svoga postojanja. Grbovnik je uvezan u kožu na kojoj je vrijeme urezalo svoje duboke tragove. Dimenzije su mu 30,5 x 21,5 cm, a s razvijenim preklopnikom širina mu je 30 cm.”

Fra Franjo Miletić detaljno je opisao sadržaj Fojničkog grbovnika. O njegovoj vrijednosti i važnosti izdvajamo ovaj dio: “Fojnički grbovnik jedini je i najstariji zbornik grbova koji postoji na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine. Na prostoru Balkana postoji danas 16 grbovnika, koji svoje podrijetlo vežu uz nastojanje stare humske obitelji Ohmučevića da dokažu svoje plemićko podrijetlo. Od sačuvanih grbovnika na teritoriju bivše Jugoslavije poznatija su četiri. Prvi datirani grbovnik iz 1595. godine je Grbovnik obitelji Korjenić-Neorić, koji se sada čuva u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Postoje još grbovnici u Muzeju za primijenjenu umjetnost u Beogradu, zatim u Matici srpskoj u Novom Sadu, te Fojnički grbovnik, koji se čuva u Muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici.

Pitanje nastanka Fojničkog grbovnika među heraldičarima i povjesničarima prisutno je već od prve polovice XIX. stoljeća, piše fra Franjo Miletić te nastavlja: Već posvetna stranica Grbovnika bavi se vremenom njegova nastanka. Biskup fra Grga Ilić potvrđuje da ga se “od pamtivijeka” čuva u samostanu u Fojnici. Dakle, već 212 godina, ako ne i više, nastoji mu se odrediti vrijeme nastanka, jer se opravdano sumnja u točnost godine označene na Grbovniku (1340.). Mnogi su o tome pisali. Prvi koji je o njemu pisao bio je bosanski franjevac fra Ivan Franjo Jukić. Njegov rad nastavio je fra Anto Knežević. Nakon dolaska Austro-Ugarske u Bosnu poraslo je zanimanje za ovaj grbovnik. I poslije svih ipak su ostale različite teze o vremenu nastanka Fojničkog grbovnika. Ćiro Truhelka misli da je sastavljen koncem XV. stoljeća. Rački, Klaić, Novaković, Gleich, Vuletić-Vuksanović zastupaju mišljenje da je sastavljen krajem XVI. stoljeća. Mošin i Solovjev smatraju da je to bilo u prvoj polovici XVII. stoljeća. Dr. Ivo Banac kaže da je to početak XVII. stoljeća, dr. Dubravko Lovrenović stavlja to u 1675. ili 1688. godinu, dakle druga polovica XVII. stoljeća. Svi se slažu jedino oko toga da mu se postojanje ne broji godinama nego stoljećima.”

Ostaje, dakle, još dosta prostora za ovu raspravu. Miletić napominje i riječi engleskog putopisca Arthura Evansa u svojoj knjizi Kroz Bosnu i Hercegovinu u vrijeme bune 1875. godine kada, opisujući svoje dojmove o fojničkom samostanu, kaže za Grbovnik da je “možda najzanimljivija starina cijele Bosne”.

Fojnički grbovnik prvi put je postao dostupan široj javnosti kad je objavljen u reprint izdanju sarajevskog Oslobođenja 1972. godine. Drugo izdanje Fojničkog grbovnika objavila je 2005. godine izdavačka kuća Rabic iz Sarajeva, a 2009. godine zajedno s izdavačkom kućom Nova Stvarnost iz Zagreba objavljuju novo izdanje Grbovnika, i to, dosta skromnije, napominje Miletić.

(Dnevni list, 16.11.2012.)

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio