Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
ODRŽAN OKRUGLI STO O GENEALOŠKOJ BAŠTINI
14. 12. 2012.

U povodu 12. decembra/prosinca – Dana arhiva BiH, Arhiv Tuzlanskog kantona je upriličio dvije značajne manifestacije: okrugli sto pod nazivom “Genealoška baština – sehara naše prošlosti” i izložbu rodoslovlja “Naši korijeni”, autora Raifa Čehajića, urednika našeg portala.

U uvodu u temu okruglog stola dr. Izet Šabotić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona kazao je da nijednu ozbiljniju temu koja je vezana za opću, nacionalnu, ili pak zavičajnu historiju nemoguće je razmatrati bez genealoških izvora - izvora koji predstavljaju dokumente od izuzetnog historijskog značaja. Iako je riječ o važnim izvorima, u našoj zemlji za njih baš i nema pretjeranog sluha, odnosno ne pridaje im se dovoljno pažnje iako to zaslužuju. Istovremeno direktor Arhiva TK Izet Šabotić kaže da se u posljednje vrijeme pojavljuje određeni broj ljudi koji bi dali svoj doprinos rodoslovlju, ali im prepreku predstavljaju brojni problemi. ˝Jedan od njih je upravo nedostatak činjenica, i to je bio razlog da mi pokrenemo aktivnosti koje su na kraju rezultirale i ovim okruglim stolom. Cilj nam je ukazati na važnost rodoslovlja, ali i davanje podsticaja ljudima, a kako bi se ta naša rodoslovna prošlost što bolje i detaljnije istraživala˝, kaže Šabotić.  Izučavati prošlost bez poznavanja rodoslova tih vladarskih porodica, Šabotić ocjenjuje kao nepotpuno istraživanje, koje u koncu ne može biti relevantno. ˝Iz tog razloga ovo je zaista važan segment sagledavanja naše prošlosti. Upravo zbog toga se genealogoja danas smatra jednom od najznačajnijih pomoćnih historijskih nauka. Moram reći i da mi nemamo izgrađen odnos da te izvore čuvamo. Imali smo niz pogrešnih percepcija, barem kada je odnos prema tim izvorima u pitanju. Iz tog razloga mi imamo manjkavost historijskih izvora koji se danas nalaze u institucijama u kojima trebaju, odnosno arhivima˝, dodaje Šabotić.

O izvorima za istraživanje rodoslovlja Bošnjaka u sjeveroistočnoj Bosni govorio je mr. Rusmir Djedović iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasijeđa Tuzlanskog kantona, kazavši da je na ovom području veoma malo istražena oblast rodoslovlja, navodeći pozitivan primjer Gračanice. Mada je na hiljade, pa i više prezimena u sva tri naroda, istraženo je – po njegovom saznanju – tek nekoliko desetina. Spominjući izvore istraživanja kazao je da su to najčešće predanja koja se čuvaju u pojedinim familijama, ali je kod Bošnjaka i predanje slabo očuvano. Djedović je kazao da iz osmanskog perioda istraživači najčešće koriste deftere, u kojima su se vodili poreski obveznici, jer u to doba nisu postojale matične knjige. Sidžili iz tog perioda rijetko su očuvani – ni cijelih jedan odsto – a berati i fermani u porodicama još manje. Najozbiljniji izvori za izučavanje rodoslovlja, po njemu, su oni iz austrougarskog perioda, naglašavajući posebno važnost gruntovnih knjiga iz 1885. godine i popis stanovništva iz toga perioda. Naglasio je da je austrougarska vlast u BiH uvela i obaveznost prezimena, pa čak oko 99 odsto današnjih prezimena potiče iz tog razdoblja. Kada je riječ o izvorima Islamske zajednice u BiH, Djedović ističe da su najzanačajnije domovnice naročito one iz 1928. godine kada je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) zakonski obavezala ovu zajednicu da redovno vodi matične knjige. Od ostalih izvora koji se koriste za istraživanje u genealogiji spomenuo je arhivske i porodične dokumente, a potom ukazao na obaveznost i važnost terenskog rada pri istraživanju.

Publist Raif Čehajić je govorio O značaju istraživanja u genealogiji, kazavši da u malom narodima ova istraživanja imaju važan narodoslovni značaj, jer prezime čovjeka veže za porodicu a jezik za narod kojem pripada.Ukazao je potom na činjenicu da je značaj i uloga genealogije mnogo ozbiljnije shvaćena u sjednim državama nego u BiH, gdje ova oblast nije instituciono uređena, te da se osim arhiva, gdje postoje formirani dosta  siromašni porodični i lični fondovi, u nekoliko pojedinačnih slučajeva univerzitetski profesori su istraživali nastanak i porijeklo pojedinih familija, a da je desetak porodica od nedavno osnovalo svoja udruženja i pokrenulo više internetskih porodičnih prtala. Za sada se istraživanje rodoslovlja bazira na radu malih grupa entuzijasta, koji su prepušteni sami sebi, bez ikakve podrške od države. Zbog svega toga, kakao je kazao, prije četiri godine pokrenuo je interetski portal Rodoslov.ba koji se bavi istraživanjem porodičnih korijena i kojim želi animirati mnoge građane da istražuju svoje korijene. Sumirajući rezultate koje je postigao Rodoslov.ba, Raif Čehajić je istakao dnevnu veoma dobru posjećenost portalu, zatim dvije objavljene knjige iz geneaologije, radionicu o istraživanju, održanu u Travniku, i izložbu rodoslova u Tuzli.

Mr. Kemal Nurkić, koji je istraživao i u istanbulskim arhivima, u svom izlaganju O Genealoškim karakteristikama arhivske građe orijentalne provenijencije u Arhivu Tuzlanskog kantona kazao je da su prvi poznati pisani defteri iz turskog porioda oni iz 1468. godine i da u njima nema prezimena, jer tada u Bosni nisu postojala, nego je navedeno samo ime ličnosti i uz njega ime njegovog oca sa iznosom poreza koji je taj obveznik plaćao. Istakao je činjenicu da u ovom dijelu BiH Gračanica i Bijeljina imaju sačuvane originalne deftere iz turskog perioda, dok je u Kladanjskom defteru detaljno predstavljen rodoslov porodice Softić.

Genealoška istraživanja su multidisciplinarna i u njima se međusobno isprepliće više naučnih disciplina, kazao je prof. dr. Azem Kožar govoreći o genealogiji kao pomoćnoj historijskoj nauci, te naglasio da je u ovom istraživanju posebno važan historijski aspekt. U tom smislu ukazao je na važnost dinastijskog odnosa koji je često uređivao i odnose među državama. S obzirom na njegov značaj, često historičari pokušavaju falsivicirati dokumente “u korist svoje strane” pa i povijest. Ukazao je na štetnost činjenice što u BiH genealoija nije institucionirana. Osvrćući se na ulogu Islamske zajednice u genealogiji istakao je da ova zajednica kaska za vremenom, i svo bogatstvo sadržano u mnoštvu dokumenata nije uspjela sistematizirati.

Esaf Lević je govorio o kotarskim sudovima kao važnom izvoru za istraživanje rodoslovlja, a Radojka Stojak o značaju matičnih knjiga općine Tuzla koje se od 1906. godine vode kao zajedničke za sve narode u ovoj općini.

Na mogućnosti istraživanja rodoslovlja u arhivskim fondovima i zbirkama Arhiva Tuzlanskog kantona osvrnula se Hatidža Fetahagić ističući da je za kreiranje porodičnog stable najsigurnije koristiti pisane izvore, jer su pouzdani.

Dosta interesantno je bilo izlaganje Omera Zulića koji je govorio o stanju matičnih knjiga na prostoru nadležnosti Arhiva Tuzlanskog kantona i o njihovom značaju za rodoslovna istraživanja. Od izvoza značajnih za rodoslovna istraživanja on daje prednost matičnim knjigama jer je u njima dosta vjerodostojnih podataka, a u onim starijim čak i uzrok smrti ljudi. Potom je naglasio činjenicu da se matične knjige ne čuvaju u arhivima, mjestima gdje postoje optimalni uslovi za pohranjivanje historijske građe. Zato je predložio da se prilikom izmjena Zakona o matičnim knjigama Federacije BiH obavezno unese mogućnost da se te matice čuvaju u arhivima gdje postoje specijalni uslovi za njihovo čuvanje, a da se za postojeće matice preduzmu mjere liječenja i da se predaju na čuvanje arhivima.

Na okruglom stolu pokrenuta je i inicijativa za osnovanjem rodoslovog društva u Tuzli.

Nakon okruglog stola direktor Arhiva Tuzlanskog kantona dr. Izet Šabotić otvorio je izložbu rodoslova pod nazivom “Naši korijeni”, koju je pripremio urednik našeg portala Raif Čehajić.

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio