Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
ODRŽANA TREĆA HRVATSKA RODOSLOVNA KONFERENCIJA
28. 04. 2014.

U Zagrebu je proteklog vikenda, u organizaciji Rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” i Centra za obiteljsku povijest, održana Treća hrvatska rodoslovna konferencija, tematski posvećena različitim izvorima istraživanja rodoslovlja u Hrvatskoj i regiji.

Cilj Konferencije je bio razmijeniti informacije i iskustva na području genealoških istraživanja između rodoslovaca u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. O temi je govorilo više učesnika. Skup je otvorio Ivan  Filipović iz Hrvatskog državnog  arhiva osvrćući se, povodo stogodišnjice od izbijanja Prvog svjetskog rata o izvorima za istraživanje žrtava u ovom ratu, iznoseći niz podataka o ovom događaju. Govoreći o katastru gobalja iz tog razdoblja, kazao je da je uz bojišnicu bilo niz grobalja od kojih su neka nestala, a neka i danas postoje, naprimjer u Galiciji. Ukazao je i na činjenicu da je Francuska na Internetu objavila spisak svojih poginulih ratnika.

Janez Toplišek iz Ljubljane upoznao je učesnike Konferencije sa rodoslovnim bazama podataka u Sloveniji, dok su supružnici Nate i Sandy Broadhead govorili o novostima  na portalu  www.familysearch.org, istakavši neke važne činjenice o istraživanju porijekla familija; naprimjer o svom porijeklu treba učiti od svojih roditelja, jer se kroz roditeljsku priču čovjek snaži u životu. Iz tih priča obično čovjeku postaje jasno zašto su njegovi roditelji u životu činili neke nerazumne stvari. Uostalom, kazao je gospodin Broadhead, život koji nije dokumentovan biva zaboravljen.

O istraživanju hrvatskog rodoslovlja putem internetske stranice Gen.com iz Australije putem Skajpa govorila je dr. Jadranka Šunde,  dok je umirovljeni novinar i potpredsjednik Rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” Mladen Paver kroz zanimljivu priču predstavio svoj životni opus. Mladenu Paveru je ovom prilikom uručeno i priznanje za njegov neizmjeran rad u društvu.

Urednik našeg portala Raif Čehajić osvrnuo se na mogućnosti istraživanja rodoslovlja u Bosni i Hercegovini kazavši kako interes za genealoškim istraživanjima u ovoj državi nema neku dužu tradiciju kao što je to slučaj u Hrvatskoj i Sloveniji, ali posljednjih desetljeća, posebno nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, taj interes raste i širi se kod sva tri konstitutivna naroda u državi. Potvrđuje to i osnivanje udruženja građana u čijem nazivu stoje imena najstarijih rodova, poput: Čengića, Kulenovića, Raguža, Despića, Filipovića, Ilića, Rotima, Galijaševića, Kristića, Tvrtkovića, Imamovića i drugih najbrojnijih bh. prezimena, kao i broj web sajtova na internetu sa nomenama ovih rodova. Ovaj trend umnogome bi moglo potaknuti i osnivanje rodoslovnog društva u BiH o kojem postoji ideja već nekoliko godina, ali ne i povoljna društvena klima.

Učešćem na Konferenciji u Zagrebu prvi bosanskohercegovački portal za istraživanje poprijekla porodica Rodoslov.ba tako svojim radom prelazi granice Bosne i Hercegovine, nastavljajući u petogodišnjem postojanju uspješno svoju aktivnost.

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio