Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
OBJAVLJENA KNJIGA O MOSTARSKOJ FAMILIJI KURT
21. 08. 2016.

Nakon što je u maju 2016. godine na internetskoj stranici www.porodica-kurt.com objavio digitalno izdanje knjige „Porodica Kurt iz Mostara – historija i rodoslov“, autor Ahmet Kurt za septembar ove godine planira izdati i printano izdanje ove knjige. Na 147 stranica, sa nizom porodičnih fotosa, tabela i grafikona autor prezentira cijelu historiju Kurta od 1700. godine do danas.

 
Autorov istraživački rad, predstavljen u formi knjige, polazi od porodičnog stabla familije Kurt koje je – kako se pretpostavlja – u 19. stoljeću izradio hadži Fadil Kurt, sin Ahmeta. To porodično stablo familije Kurt iz Mostara jedan od njenih članova - Vadim naslijedio je od svoga oca dr. Alije  koji je rodoslov opet naslijedio od svog oca hadži Muhameda Ševketa Kurta (1879.-1964.), koji je bio muftija u Banja Luci i Tuzli. Muhadem Ševket je to vjerovatno dobio od svog oca hadži Fadila (sin Ahmeta) Kurta (1845.-1893.) koji je bio muderis u Travniku.
 
Prema tom dokumentu i predanju, braća Halil i Mehmed Kurt doselili su u Mostaru oko 1700. godine iz mjesta Perušić u Lici poslije pada tog dijela Osmanskog carstva u ruke Austrije. Dalje predanje kazuje da su Kasumovići u Liku došli iz Undžurovine, kako su se tada (pod Osmanskim carstvom) zvali dijelovi teritorije današnje Hrvatske i Mađarske. Do dolaska u Mostar ova porodica je nosila nadimak (ili prezime) Kasumović. No, nakon što su u nekoj odlučujućoj bitci braća Halil i Mehmed, kao vojnici Osmanskog carstva, ispoljili veliku hrabrost, dobivaju nadimak Kurt (što na turskom jeziku znači vuk), pa im taj nadimak kasnije postaje prezime. Iako je dr. Alija Kurt (1912.-1984.) u Perušiću istraživao svo ovo porodično predanje kako bi ga i dokazao, ipak njegov sin Vadim nikada nije saznao u čemu su se sastojali ti dokazi, jer je otac Alija iznenada umro, pa otac i sin o tim istraživanjima porodičnih korijena nikada nisu stigli razgovarati.
 
Ovaj dokument je bio temelj u istraživanju porodičnih korijena o porodici Kurt koji je obavio jedan od njihovih članova - Ahmet. U radu je primijenio metode dokazivanja i opovrgavanja, polazeći se od toga da je porodično stablo tačno. Ipak, tražio je argumente i dokaze iz drugih izvora, analizirajući okolnosti i razloge pomoću kojih se dokazuje da je dokument u cijelosti ili dijelom tačan ili da je moguć. Pri tome je pažljivo povezivao indirektne dokaze ili indicije kako bi ustanovio nečiji identitet ili međusobnu povezanost. Pri svemu tome uzimao je u obzir  historijski, društveni i porodični kontekst u kojem su pojedinci u određeno doba živjeli.
Prema autoru knjige Ahmetu Kurtu, postoje tri glavna tumačenja u vezi sa postankom prezimena Kurt koja su potpuno nezavisni jedan od drugog: u zemljama pod Osmanskim carstvom od imenice kurt iz turskog jezika sa značenjem vuk; od talijanskog Cort (Kurt), Cortini, kako su se zvali stanovnici i obrađivači zemlje na srednjovjekovnim vlastelinskim gospodarstvima i od njemačkog imena Kurt, koje je nastalo od imena rimskog plemena Curtius sa značenjem skraćen. 
 
Prezime Kurt nije baš tako rijetko kao što na prvi pogled izgleda. Susrećemo ga u skoro svim zemljama svijeta, ali su korijeni nastanka prezimena u pojedinim zemljama sasvim različiti. Tako prema internetskoj stranici Forebearsa,  2014. godinu oko 236.000 osoba u svijetu nosilo je prezime Kurt, s tim da 89 posto njih žive u Turskoj, gdje se svaki 365. stanovnik preziva Kurt.
 
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio