Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
ZANIMLJIVOSTI O PORIJEKLU PREZIMENA
02. 04. 2018.

Putujući Bosnom i Hercegovinom i šire pri susretima s ljudima, a i prolazeći kroz mjesta mnogi se zapitaju zašto se neko preziva baš tako kako se preziva i zašto neko mjesto nosi baš to ime. I površan pogled na nazive mjesta, kao i prezimena koja se mogu susresti u ovdašnjim krajevima, otkriva pravo bogatstvo.

Proučavanjem ličnih imena (imena i prezimena) i nadimaka, značenja i povijesti imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi) bavi se onomastika (imenoslovlje, grč. ὄνομα, onoma = ime), posebna grana lingvistike. Pri proučavanju onomastika se koristi etimologijom, dijalektologijom, poviješću, etnologijom, mitologijom. Profesor lingvistike, hrvatskog jezika i književnosti i onomastičar Domagoj Vidović govoreći za Fenu o nastanku prezimena i naziva mjesta kaže da je potrebno odijeliti antroponime i toponime. Antroponimi se temeljno dijele na lična imena, prezimena i nadimke, a toponimi obuhvataju imena zemljopisnih objekata, tj. gradova, voda, uzvisina, zemljišnih čestica. Tako prezimena nastaju na četiri načina: mogu se izvoditi od ličnih imena (npr. Marić od Marija ili Marin,

Smajić od Smail, Halilović od Halil, Jovanović od Jovan, Obradović od Obrad), od nadimaka (otud nam Glavaši, Nosići, Nogale, Debeljaci itd.), prema zanimanju (otud Hodžići, Imamovići, Popovići, Kovačevići, ali i Kalauzi – vodiči, Hajvazi – svojevrsni pomoćnici u kuhinji koji čiste, peru, poslužuju i kupuju namirnice) ili prema podrijetlu prvotnih nositelja (imamo Maglajlije, Bošnjake, Kotezlije, Madžare, Sasine - tj. Sase). Vidović je također govorio i kako onomastika tumači nastanke imena mjesta te naveo da kad je riječ o nastanku imena pojedinih mjesta (ojkonima), oni često ovise o geomorfologiji područja. Kad je riječ o mogućnosti određivanja starosti nekog imena i prezimena te naziva mjesta,

Domagoj Vidović naglašava da i za prezimena i za ojkonime (imena naselja) obično postoje povijesne potvrde iako su neka imena sigurno starija od prvih zapisa. "Iako bismo na prvi pogled ime Kakanj vjerojatno zamislili kao slavensko i iako je potvrđeno tek koncem XIV stoljeća, ono je znatno starije i najvjerojatnije je još antičko. U novije se vrijeme dovodi u vezu s romanskim nazivom za vapnenicu, mjestom na kojemu se proizvodi vapno. Imena su se često i prevodila, pa je ime Tuzle prevedeno od Soli. Ime je Rama vjerojatno predrimsko, ali nas zabavlja činjenica da je danas rama okvir za sliku, a središte je Rame Prozor. Dosta toga određuje i kojem jezičnom sloju neko ime pripada. Znamo da najstarija imena orijentalnog postanja potječu s kraja XV stoljeća, a rijetka su njemačka imena (npr. Bosanski Šamac, šanac 'jarak oko vojničkoga tabora'). U Bosni i Hercegovini najviše je domaćih, slavenskih imena", ustvrdio je. "Ako ste mislili da samo Bosna ima piramide, varate se jer su faraoni živjeli u Popovu u istočnoj Hercegovini. Ondje, naime, postoji selo Paraunići, a paraun je faraon. Da je Bosna puna čuda, pokazuje i mjesto Čuda.

Da je možda i u Bosni bilo barkariola i gondolijera kao u Veneciji pokazuje ime Čunište (od čun, čamac). Nekad su imena tek naizgled smiješna jer Ometala označuje mjesto na kojem je jak vjetar ili su jaki nanosi snijega, a Posrana glavica potječe od riječi strana (padina) iako ne zvuči tako. Doduše, zabilježena su i osobna imena Dosro i Sranko u Srednjem vijeku, pa...", dodao je Vidović. Mnoga su prezimena posebna priča, navodi Vidović, dodajući da je u Zagrebu upoznao Sarajliju Željka Bzika, čije je prezime ostavio za posebne prigode. Bzikati znači zujiti, a pitanje koja riječ počinje s bz - bilo bi odlično za neki kviz, smatra on. "Koljibabići sa svojim šegrtima Mučibabićima i konkurencijom Gulišijama (gule vratove) otvaraju skupinu 'ubojitih' prezimena. Nešto su manje 'opasni' Lopine. Da se ne dangubi samo po Crnoj Gori, pokazuju Dangubići. Na manjak higijenskih navika upućuju prezimena Skočibušić (skaču buhe), Muhoberac (skupljaju se na njih muhe), Sušak/Šušak (sušak je krpelj), a na manjak muževnosti Bezbradica. Štetu ne čine samo Štete, nego i Škode, slabo vide Ćorluke (ćoravi Luka) i Ćorspasoji (ćoravi Spasoje). Suhonjavi su Puzigaće (spadaju im hlače). U Dubrovačkom primorju zabilježena su i prezimena Suhipop i Gnjilanoga. Jedni su uz druge živjeli Kajmaci i Skorupovići, a nešto dalje Mlaćanice i Kupuslije. Dugo žvaču Mumale. Na vrste svinja upućuju Kezići, Krmeci i Gučetići, na oruđa Topuzi", naglasio je.

Viši naučni saradnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu Domagoj Vidović zaključuje za Fenu da su, ukratko, prezimena i toponimi nepresušno vrelo narodnog humora i veliki izazov za naučnike. O porijeklu prezimena govorio je za Fenu i istoričar arhivista Velid Jerlagić iz Historijskog arhiva Sarajevo. On podsjeća da su većina prezimena u BiH patronimici, npr. Ivan, sin Josipov, postaje Ivan Josipović. Naravno, prezimena mogu imati porijeklo i u drugim kategorijama, kao što su: stalež, plemstvo, vojni čin ili dužnost, zanat, profesija. Prezimena koja dolaze od staleža ili plemstva obično sadrže titulu: Zaimović (zaim), Spahić (spahija), Agić (aga), Bašić, Pašić (paša), Begović (beg), Knezović ili Knežević (knez), obično se uz osmanske titule dodavalo i lično ime nosioca titule (Mehmedbegović, Hasanagić, Jahjapašić, Jašarspahić), kao i ona vezana za vojnu djelatnost: Spahić, Sejmen...

Mnoga prezimena, navodi Jerlagić, dolaze od zanata i profesija: Kazazić, Saračević, Bičakčić, Tahmiščija, Tabaković, Abadžić, Bakalović, Ćatić, Muderisović i dr. "Koliko je profesija bila bitna za nastanak prezimena, svjedoči i prezime Telegrafčić, po nekom bosanskom operateru telegrafa, uvedenog u BiH krajem osmanske vladavine 1860-tih godina. Prezimena mogu biti i etnonimi, kao Bošnjak, Hrvat, Arnautović, Arapović, Turkušić, Vlašić, Madžarević, Tatarević, Čerkez i druga", kaže Jerlagić. On ističe da su karakteristika bh. prezimena ona koja završavaju na - o, te da je moguće da se radi o jezičkom refleksu iz pradavnog perioda ove zemlje kojeg su Slaveni usvojili po dolasku na ove prostore.

"Najstarija prezimena u BiH su ona koja nalazimo u pisanim (papir) ili lapidarnim (na kamenu) izvorima, kao što su Tvrtković, Pavlović, Radenović, Kotroman, ali nema podataka da današnja prezimena imaju ikakve genealoške veze sa srednjevjekovnim periodom", zaključio je o porijeklu pojedinih prezimena Velid Jerlagić.

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio