Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Novosti:
 
AIDA DROCE ODGONETA KODOVE GENA
27. 09. 2010.

Aida Droce, rodom iz Mostara, magistrirala je na području molekularne biologije na Århus Univerzitetu, a za svoj rad i istraživanje dobila je najbolju ocjenu. Godine 1994. sa porodicom je došla u Dansku. Prve dvije godine živjeli su u izbjegličkom centru 30 km od Århusa, te nakon što su dobili dozvolu boravka nastanili su se u Skanderborgu. Početkom svojih studija Aida se preselila u Århus.

Još u gimnaziji ju je zainteresirala molekularna biologija, genetika i evolucija kada je i počela studirati biologiju na visokom (A) nivou. U tim predmetima je dobila odgovor na mnoga svoja pitanja i željela je upisati taj smjer, jer ju je sve zanimalo. Aida kaže da je srcem izabrala fakultet molekularne biologije i ni u jednom trenutku se nije pokajala.
”Molekularna biologija je blisko povezana sa genetikom i biohemijom. Kroz molekularnu biologiju možeš dobiti odgovore na to kako molekule u svim živim organizmima djeluju, a mene je to jako interesovalo. Molekularna biologija opisuje kako se geni prevode u proteine, kako proteini rade, kako su geni istaknuti i meni najinteresantnije - kako su geni naslijeđeni”, govori Aida, dodajući:
“Važno je spomenuti da je sve više i više molekularna biologija implicirana u medicini gdje pomaže pri pronalaženju uzroka bolesti i pronalasku novih lijekova. To je isto jedan od razloga zbog čega sam upisala ovaj studij.”

Što se tiće Aidinog istraživanja ona je zajedno sa svojom grupom pokušala pronaći zajednički nazivnik za amiotrofnu lateralnu sklerozu i druge bolesti motornih neurona te na osnovu toga u budućnosti doprinijeti jednostavnijem pronalaženju lijeka i dijagnoze za ove bolesti. Aida kaže kako u miševima na kojima je ekserimentirala neuroni koji kontroliraju mišiće pokreta - izumru isto kao i u mišićima ALS pacijenata. Danas se malo zna o ljudskoj bolesti ALS, različite mutacije povezane sa ALS su pronađene, ali to je samo mali dio uzroka koji pridonosi ALS-u.
”Zbog nedostatka znanja teško je ustanoviti dijagnozu, a jedini lijek koji postoji na tržištu danas produžava život za samo tri mjeseca.
Moj rad se svodio na dva dijela: prvi dio bio je bio-hemijski gdje sam gledala interakcije proteina, a drugi dio je bio na ćelijskoj bazi gdje sam vršila različite eksperimente da bi dokazala da je unutarćelijski transport defektan u ovoj vrsti bolesti motornih neurona. Iako se nekima moj projekt možda čini malim, ali u suradnji sa drugima koji rade na istome i istražuju isto polje, mali koraci se povezuju i pomaci se osjete. Zbog toga je važno bazalno istraživanje.
Na žalost, zbog ekonomske krize na ovu vrstu istraživanja sada se manje novca ulaže radi sporog procesa, ali nadam se da će država i velike firme otvoriti oči i početi ulagati opet”, kaže Aida s puno optimizma.
Ona ističe da je ova struka potrebna u Bosni i Hercegovini i ko zna, možda će se u budućnosti i vratiti, ako to uslovi dozvole. Njena želja je upisati doktorat u Danskoj i nastaviti dalje sa svojim istraživanjima.
Iako polje molekularne biologije zvuči kao polje koje bi privuklo više muškaraca već žena, Aida mi kaže kako je 2005. godine na njenom fakultetu 72 odsto studenata ženskog spola počelo studirati molekularnu biologiju. Trenutno ima više muških profesora pri Institutu molekularne biologije, ali ona se nada da će se u budućnosti taj broj izjednačitI.

(Bosanska pošta)

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio