Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
HRVATSKI PLEMIĆKI ROD RUPČIĆ IZ HERCEGOVINE
17. 04. 2016.

 U povijesnim dokumentima prezime Rupčić dolazi u oblicima: Rubchich, Rubtschitsch, Rubčič i Rupčić. Danas se u izgovoru javlja promjena prezimena Rubčić, kao stariji oblik prezimena, u prezime Rupčić, kao mlađi i danas dosta češći oblik ovoga prezimena.

Piše: prof. Enver Ljubović

Prezime Rubčić-Rupčić moguće  je izvesti iz riječi  rubac ili osobe pretka koja je nosila rubac pa su Rupčeva djeca postala Rupčići ili  Rubčići. Milan Nosić ovo prezime povezuje i s imenom Ruben, lat. Rubenus. Osobno ime Ruben, lat. Rubenus, grč. Rouben nastalo je od hebrejskog imena Reubhen, ali je ovo ime veoma rijetko u Hrvata, pa je doista iz ovih imena veoma teško jezički izvesti prezime Rubčić-Rupčić.

U prezimenu Rupčić možemo odvojeno promatrati  sufiks –čić, koji je dosta čest u tvorbama, a taj sufiks u hrvatskom jeziku tvori  deminutive  te osnovu – rub u kojoj b ispred č prelazi u p, pa onda imamo oblik prezimena Rupčić koje se češće javlja u svojem izvornijem  i starijem obliku Rubčić.

Rupčići su, slobodno možemo reći, jedno od najstarijih  i najpoznatijih hrvatskih  plemićkih rodova, podrijetlom iz Huma, tj. iz Hercegovine, gdje danas žive u velikom broju samo u selu Hardomilju kod Ljubuškog, odnosno zaselku Rupčići. Ovaj je zaselak  danas nastanjen isključivo obiteljima s prezimenom Rupčić.

Najstariji članovi obitelji Rubčić-Rupčić imali su obiteljske nadimke Ivanovci i Markovci, a neki od njih koji su se doselili iz sela Seoca imali su nadimak Atiburi. Najstariji pouzdani povijesni dokument koji je potvrđen i u kojem se spominje ovo prezime jest jedan dokument iz 1371. u kojemu se, među sucima u Humu, navodi i ime Nelipče Rupčića. Ovaj  se rod  spominje i u jednoj povelji bosanskoga velikaša Jurja Vojsalića, sinovca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, izdanoj u gradu Kreševu u Srednjovjekovnoj bosanskoj državi 12. srpnja 1434., a u povelji je zapisano ime svjedoka Vuka Rupčića, kneza humske zemlje s bratjom  iz Huma. U ovoj se povelji također spominju i Vlasi pod imenom Hardomilići, pa se može pretpostaviti i da je od toga imena i nastalo ime današnjega sela Hardomilića. Poznati dubrovački historiograf Jakov Lukarević (1551.-1615.) zna za popa Stanislava Rupčića koji je napisao životopis Stefana (Stjepana) Nemanjića.

Iz spomenutih povijesnih isprava može se zaključiti da su Rupčići bili istaknute ličnosti plemenitoga roda koji su imali i svoj grb, a obnašali su i razne dužnosti u Humu.

Kada su Turci zauzeli područja oko Klisa i Poljica početkom 16. stoljeća, napravili su i popise poreznih obveznika pa se u takvom jednom popisu iz 1475. i 1477.  nalazi ime Radoja Rupčića. Smatra se da je spomenuti Radoje Rupčić bio podrijetlom iz Huma te ga je pad Bosne pod Turke 1463. zatekao na mjestu zapovjednika poznate tvrđave Sokol.
Postoji i popis stanovništva iz 1585. u kojemu se u selu Glinac kod Ljubuškog u Hercegovini  navodi posjed Vuka i Jurja Rupčića. Pišući o vlasteli i  poznatim knezovima hrvatskog roda, Andrija Kačić Miočić kaže da su “od mista Rupčić kod dubrave Crni Vrh”, a kod nabrajanja svatova koji su bili na vjenčanju bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića za Rupćiće kaže da su “knezovi od  Mostara.

U jednom povijesnom dokumentu iz 1586. u vezi s ustankom na području između Šibenika i Klisa spominje  se  uskok Dmitar Rupčić. Zapovjednik hrvatske granice molio je austrijskog nadvojvodu da dozvoli spomenutom Dmitru Rupčiću i drugim ustanicima naseljavanje na ovom području,  gdje su sudjelovali u ustanku, a spomenuti Dmitar Rupčić bio je organizator toga ustanka.  Uz Dmitra Rupčića organizator ustanka bio je i poznati uskok iz Senja Đuro Daničić, koji će kasnije zbog junačkih podviga u borbama protiv Turaka u zaleđu Senja biti izabran za vojvodu senjskih uskoka.

Dakle, poznate vođe kliških ustanika iz 1582. i 1586., među kojima su bili i Rubčići-Rupčići, morali su napustiti Klis i okolicu, te se ubrzo  naseljavaju u grad Senj, gdje odmah kao iskusni ratnici ulaze u stalnu vojnu posadu. Rupčići i Rosandići se iz Senja oko 1700. godine, tj. nakon oslobođenja Like od Turaka, naseljavaju u Gacku, Liku i Krbavu, gdje i danas u velikom broju žive potomci tih poznatih kliških i senjskih uskoka.

Padom Bosne pod Turke 1463. i Hercegovine 1482. godine raseljavaju se Rupčići u Dalmaciju i naseljavaju u velikom broju oko Klisa, Imotskog (Lovreč) i Poljica, a kada su Turci, početkom 16. stoljeća, zauzeli i ove krajeve, Rupčići se sele sjevernije prema Posedarju i Senju, a neki odlaze i na dalmatinske otoke.

Za vrijeme Kandijskog rata Rubčići-Rupčići se iz Hercegovine masovno iseljavaju u okolicu Imotskog, u mjesto Lovreč, gdje i danas žive, a jedan dio u potrazi za sigurnošću odlazi prema moru pa se tako nalaze i u zaleđu Splita među mnogobrojnim doseljenicima, koji su zbog vlastite sigurnosti morali napustiti Hercegovinu i doseliti se u sigurnije krajeve.

Rupčići ili Rubčići iz Klisa i Poljica u Dalmaciji bježe pred Turcima kao uskoci u grad Senj, zajedno s poznatim uskocima i uskočkim vojvodama Vukasovićima i Rosandićima nakon neuspjele pobune Klišana protiv Turaka i nakon pada Klisa pod Turke oko 1537. ili malo kasnije.

Rupčići su bili vođe kliške bune (1580.-1586.) i gotovo svi  ti Rupčići, prebjezi iz Klisa, naselili su se u utvrđeni uskočki grad Senj, gdje  su služili u senjskoj vojnoj posadi kao iskusni vojnici. Osim spomenutog Dmitra Rupčića, od poznatih klišana spominje se Nikola koji je predao Klis senjskim uskocima. Poznat je i kliški zastavnik Ivaniš.  I u Klisu, tj. u tvrđavnom naselju, zauzimali su značajna mjesta u vojnoj hijerarhiji  te  bili stalni članovi vojne posade, a istaknuli su se kao hrabri branitelji Klisa tijekom opsjedanja utvrđenog grada od Turaka. U Senju su ušli u stalnu vojnu posadu kao iskusni vojnici pa ubrzo razvijaju u Primorju veća naselja u Jablancu, Svetom Jurju i Donjem Zagonu kod Novog Vinodolskog.  Uglavnom su živjeli  kao vojnici u mnogobrojnim tvrđavnim naseljima na ovome području zajedno sa svojim obiteljima.

Među uskočkim vođama 1597. godine, osim Dmitra Rubčića, spominje se i uskočki knez Nikola Rubčić, dok se na otoku Šipanu pokraj Dubrovnika 1601. godine spominje uskok Bare Rubčić, koji je poginuo u borbama između senjskih uskoka i Dubrovčana.

Kada je senjski zloglasni komesar Josip Rabatta zabranio vojničku službu onim uskocima  koji su htjeli predati Klis u ruke Senjana, među najistaknutijim kliškim vojnicima navedeni su Mikula i Ivaniš Rubčić-Rupčić, a njihovi potomci kasnije će naseliti iz Senja Gacku i Liku.
Godine 1612. iz ovoga velikog roda u Senju se spominju vojvoda Bartol Rubčić i knez Nikola Rubčić, 1642. veliki zastavnik Ivan Rubčić, a  godine 1698. braća, Ivan i Vuk Rubčić.
Članovi ove uskočke plemićke obitelji kao iskusni i školovani časnici odmah su, nakon doseljenja, dobili visoke časničke položaje u senjskoj vojnoj posadi. Istaknuli su se u mnogim uskočkim postrojbama koje su ratovale diljem Vojne krajine.

O veoma ranoj seobi roda Rupčića, koji su bili razasuti po svim krajevima,  svjedoče i podaci iz 1574. godine o Rupčićima na otoku Braču i 1608. u Posedarju. Kao iskusni i školovani časnici odmah nakon doseljenja dobili su visoke časničke položaje u senjskoj vojnoj posadi, pa su se istaknuli u mnogim uskočkim postrojbama koje su ratovale diljem Vojne krajine.

Oko 1700. godine, nakon oslobođenja Like od Turaka, neki članovi senjske obitelji Rupčić prelaze u Gacku i Liku, a iz Like će se kasnije ovaj rod raširiti u sve krajeve Hrvatske. U popisu obitelji koje su 1686. naselile,  nakon oslobođenja od Turaka,  u Trnovac, Bužim i Smiljan nalazi se i ime Mate Rubčića koji je imao osam članova obitelji. Naseljavaju se pojedinačno u Brinje, u selo Blažane, te u Jezerane, a jedna obitelj naselila se u Ceroviku, preko planine Kapele u Ogulinsko-modruškoj udolini. Po podatcima iz popisa stanovništva iz 1931. u Oštarijama su živjele četiri obitelji, u Modrušu sedam, u Staroj Kršlji pet, u Oštarijskim Stanovima osam i u Rakovici u slunjskom kraju pet obitelji Rupčića.
U jednoj ispravi kneza Vuka Krste Frankopana spominje se 1630. ogulinski građanin Grubiša Rupčić. Poznato je i ime Miladina Rupčića iz Ogulina, koji je oko 1715. nagovarao neke obitelji iz Ogulina da se isele u Pečuh (Ugarska) zbog samovolje ogulinskog kapetana grofa Adama Purgastela. Miladin Rupčić je bio jedan od vođa iseljenih Ogulinaca.

U popisu vojnika Ogulina iz 1699. nalaze se imena Blaža, Mikule, Ivana, Jure i Tomice Rupčića.
Zemljišne knjige iz 1775. godine sadrže podatke za 11 kuća zadruge Rupčića u ogulinskom kraju. U Gacku, tj. u okolicu Otočca naselili  su se početkom  18. stoljeća iz Senja u  mjesta Čović, Lešće i Švicu.  U Kompolju kod Otočca u Gackoj Rubčići-Rupčići nisu starosjedioci, nego se smatraju doseljenicima tijekom 18. stoljeća iz Senja,  a danas  tu  žive  svega dvije obitelji  koje su došle iz Švice ženidbom.

Iz Senja su naselili Podgorje (Jablanac), a iz Podgorja naseljavaju  Pazarišta, Lovinac, Perušić,Udbinu i Smiljan te se miješaju s bunjevačkim rodovima koji sunaselili tek oslobođenu Liku od Turaka.

Danas Rupčići žive u Blažanima, Malom Kutu i Sertićima, na brinjskom području, a u Lici u Mezinovcu, Velikoj Plani, Rastokama, Oblajcu i Bužimu. U Rastokama u Lici  je 1931. godine po podatcima iz popisa stanovništva živjelo 19 obitelji Rupčića.
Jedna grana Rupčića krajem 18. stoljeća naseljava kraj oko Siska i Petrinje. Rupčića još ima u Oštarijama, Modrušu, Staroj Kršlji, Rakovici i Slunju. Također danas žive u Munjavi Modruškoj i Desmericama kod Ogulina, u Donjem Zagonu kod Novog Vinodolskog, te u Svetom Jurju i Jablancu kod Senja.

Dakle, ovo prezime je u velikom broju zastupljeno u primorskoj, ličkoj, dalmatinskoj i hercegovačko-bunjevačkoj  grani.
U Republici Hrvatskoj po popisu stanovništva iz 1948. godine Rupčići su živjeli u 165. naseljenih mjesta s preko 1200 članova ovoga prezimena. S prezimenom Rubčić bilo je 48 naselja s 400 nositelja ovoga prezimena.
Oko 20-tih godina  19. stoljeća Rubčiće-Rupčiće nalazimo iseljene u Slavoniji, Baniji, Podunavlju, oko Bjelovara, Čazme i Kutine.

Od  članova obitelji Rupčić u Senju najpoznatiji je bio senjski sudac Ivan Rupčić iz 18. stoljeća. Ivan Rubčić je imao u Senju obiteljsku kuću koja je izgrađena u 17. stoljeću, a nalazila se u blizini zgrade Senjske biskupije. Kuća je bila jedna od boljih u gradu, jer je Ivan kao gradski sudac i plemić pripadao senjskom patricijatu i bio ugledni građanin Senja. Mnoge kuće bogatih senjskih plemićkih obitelji imaju bogato i reljefno umjetnički isklesane grbove na kamenim ukrašenim portalima. Na ulaznom portalu njegove obiteljske kuće nalazio se kameni grb s natpisom i godinom 1726.

Na dnu isklesanog grba s obje strane isklesano je ime Giovanni Rubcich. Kameni grb s natpisom isklesan je od klesanog vapnenca.

Sačuvan je i obiteljski grb Rupčića s grla cisterne iz dvorišta njihove obiteljske kuće.     Nikola Rubčić bio je poznati vojvoda senjskih uskoka koji se istaknuo u mnogim borbama s Turcima u Lici. U poznatom pismu građana Senja upućenom velikom senjskom kapetanu grofu Rudolfu Edlingu u svezi bune iz 1698.  protiv poznate senjske obitelji Vukasović nalaze se imena Ive i Vuka Rubčića. Ovaj podatak nas upućuje da su Rubčići bila znamenita senjska građanska obitelj i da su bili upisani u protokol senjskih građana kao patricijska obitelj.

Mnogi su članovi ove obitelji dugo godina služili kao vojnici u časnici u Ličkoj graničarskoj pukovniji i mnogi od njih zbog revnosti u izvršavanju vojničkih dužnosti bili su odlikovani najvišim austrijskim vojničkim odličjima. U boju s Rusima kod Vitebska 26. srpnja 1812. u postrojbama francuske vojske Napoleona Bonopartea  sudjelovali su i “lički granatiri”, a među poginulim ličkim vojnicima bio je i jedan časnik Rubčić. Ime austrijskog poručnika Ivana Rubčića nalazi se u popisu časnika 11. smiljanske kumpanije koji su služili u Ličkoj graničarskoj pukovniji od njezina osnutka 1746.  pa do 1861. godine, tj. do razvojačenja Vojne krajine.

Poznat je slikar i pedagog Luka Rupčić, rođen 1894. godine u Rastokama kod Smiljana, a umro u Zagrebu 1980. godine. Grga Rupčić, profesor i književnik, rođen je u Rastokama (Smiljan kod Gospića) 1932. godine




 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio