Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
ALIBEGOVIĆI PORIJEKLOM OD KAPETANA ALI-BEGA
07. 11. 2016.

Nema sumnje da svi Alibegovići potiču i nose ime od Ali-bega koji je – prema predanju – došao iz Turske kao vojnik, ističući se u osmanlijskim ratnim pohodima, posebno onog na Beč. Za te svoje vojne zasluge od sultana je dobio posjede u Kobašu, gdje je podigao čardake, postajući „zapovjednik u odbrani graničnih bosanskih područja prema Slavoniji“.

Fotos: Prkos kuća

Neki historičari, poput Mađara Thallocya, tvrde da se ne zna porijeklo Ali-bega pa ni Alibegovića, sem što se pouzdano zna da su se zvali Kobačlije (mjesto gdje je ovaj rod imao posjede i to početkom 20. stoljeća oko 300 kmetskih selišta). Potomci Alibegovića, međutim, prenose s koljena na koljeno priču da su porijeklom iz Amasije u Maloj Aziji, dok srpski etnolog Milenko S. Filipović navodi da je ovaj rod porijeklom iz Pešte, odakle se doselio u Kobaš. Prema njemu, jedan ogranak roda se odselio u Derventu a glavni dio ostao u Kobašu.

U naučnom radu „Crtice iz društvenog, ekonomskog i porodičnog života porodice Alibegović koncem 19. stoljeća“, objavljenom 2009. godine u časopisu „Historijska traganja“ (broj 4), dr. prof.  Husnija Kamberović javnosti je ponudio ovaj rod kao „model za sagledavanje transformacije dijela zemljoposjedničkih begovskih familija krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini u građanske porodice“, naglašavajući kako su Alibegovići bavljenjem politikom i trgovačkim poslovima pokazali da se uspješnom transformacijom u građanski sloj mogu prevazići teški izazovi pred kojim su se našli bosanski begovi krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Većina historičara slaže se da Alibegovići potiču od Ali-bega koji je bio kapetan Kobaške kapetanije i koji je - prema historičaru Hamdiji Kreševljakoviću - umro 1789. godine. Neslaganja postoje oko Alibegovog nasljednika. Neki povjesničari, naime, tvrde da su Ali-bega naslijedili supruga Umihana i dvojica braće (Mustaj-beg i Muharem-beg), dok drugi navode da je Ali-beg imao jednog sina, od koga potiču kasniji Alibegovići. Ovaj Ali-begov sina nasljednik, za koga se u historijskim dokumentima ne navodi ime, imao je nasljednika, sina djedovog imena – Ali-beg. Za njegovu smrti okrivljen je pravoslavni popo Đuro. Iza Ali-bega ostao je sin Almas-beg koji je na misteriozan način nestao 1888. godine, a potomci su mu bili: Ali-beg (umro 1929. godine), čiji sinovi su: Muharem, Mustafa i Muhamed, te kćeri Ajša i Razija. Ali-begov brat Hamid, koji je umro 1934. godine, sa nevječanom Marijom Baran iz Lepenice imao je ovu djecu: Jofka, Adu, Rudolfa, Jovana i Emiliju, koji su nosili majčino pezime.

Povijest Alibegovića, posebno u drugoj polovini 19. stoljeća, obavijena je izvjesnom enigmom, pa je historičari stavljaju „na granicu između historije i legende“. Tako Thallocy početkom 20. stoljeća spominje neke članove ovog roda: Rustan-bega, Derviš-bega i Fehim-bega, što se ne slaže sa podacima nekih drugih povijesničara koji navode da je Derviš-beg umro još 1885. godine. Pouzdano se zna da je Rustan-beg u doba Austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom imao brata Derviš-bega. U ovoj enigmi pretpostavlja se da su Ali-beg (sin mu je Almas-beg), Rustan-beg i Derviš-beg braća.

Jedan od ove trojice braće – Rustan-beg (1830-1900) je sredinom 19. stoljeća bio najznačajniji član roda i o njemu ima najviše sačuvanih podataka, tvrdi u svom radu prof. dr. Husnija Kamberović. Rustan-beg je rođen i živio je u Kobašu, gdje je posjedovao 340 kmetskih selišta. Prema dostupnim podacima, on je 1876. godine iz Kobaša preselio u Derventu, što se vidi iz pisama (po adresi) koje je tada dobijao. Shvaćajući nove historijske okolnosti, Rusanb-beg se nije suprostovaljao Austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine, ali se istovremeno nije slagao sa lokalnim vlastima u Derventi, zbog čega je imao izvjesnih problema. Potvrdio se uspješnim trgovcem i poduzetnikom, sarađujući sa trgovcima iz Slavonskog Borda, Siska, Zagreba, Trsta, Beča i Budimpešte. U Derventi je 1898. godine sagradio porodičnu  kuću u kojoj je od 1851. do 1900. bila smještena pošta. Povijesničari su ga nazvali rodonačelnikom derventskih Alibegovića.


Rustan-beg, pošten trgovac i velikih ljudskih vrlina, u narodu je ostao poznat zaštitnikom nemoćnih, bolesnih i slabih građana, što proističe iz njegovih vjerskih uvjerenja, jer je bio veliki vjernik. Imao je sinove Fehim-bega i Uzeir-bega koji je naslijedio očevu trgovinu.


Rustan-begov brat Derviš-beg  je živio u Dubočcu i imao je kmetska selišta u Brusniku i Kaocu, a bavio se trgovinom, ali manje uspješno od brata. Umro je 1886. godine i sahranjen je u Derventi. Derviš-begovi potomci su sinovi: Muhamed-beg, Abaz-beg i kćeri Mućelefa (udata Muftić u Gračanici) i Senija (udata Mahmutbegović u Bosanskom Šamcu). Muhamed-beg nije imao djece, a Abaz-begovi potomci su sin Ismet i kćeri Emina i Sidika.

Rusten-begov sin Fehim-beg (1865-1908) bio je oženjen Alijom-Aišom Gradaščević. Sin nije bio u dobrim odnosima sa ocem Rustan-begom zbog sinovljevog rasipničkog odnosa. Fehim-beg je imao kćerke Munibu (udata Pašić) i Atifu (udatu Mehmedagić) i dva sina: Nadir-bega i Rustan-bega koji su živjeli u Prnjavoru. Od važnijih podataka iz Fehim-begove biografije je ona koja pokazuje da se uključio u pokret za vakufsko-mearifsku autonomiju.

Drugi Rustan-begov sin Uzeir-beg koji je bio u dobrim odnosima sa ocem, naslijedio je očevu radnju a dio ostavštine otkupio i od brata Fehim-bega, te je dalje širio trgovačke poslove, potvrdivši se uspješnim poduzetnikom. Živio je u Derventi, ali nema pisanih podataka rođenja i smrti, pa se može pretpostaviti da je živio između 1870. godine (jer ga je otac 1891. godine kao punoljetnog upisao u sudski registar kao njegovog prokuristu) i druge decenije 20. stoljeća. Sinovi su mu: Asim-beg, Esad-beg, Zijad-beg i Rifat-beg te kćeri: Mujesira, Mućelefa, Zuhra, Šaćira i Zumreta, navodi u svom radu prof. dr. Husnija Kamberović.


 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio