Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
BULJANI – BROJAN I UGLEDAN ROD
13. 10. 2017.

Iako zakonska regulativa dozvoljava da udajom žena, pored muževljevog prezimena, zadrži i svoje djevojačko, u praksi se to, bar u Bosni i Hercegovini, rijetko dešava, već ona obično preuzme novo, muževljevo prezime. No, u Kiseljaku postoji i treći slučaj – da je Snježana Buljan (rođena 1952. godine) udajom za Josipa Buljana (1944) te, 1975. godine zadržala i svoje prezime a preuzela i muževljevo pa su tako – jer su ista – dva prezimena stopljena u jedno. Pri tome valja znati da Snježana i Josip, mada istog prezimena, nisu u krvnom srodstvu.

Fotos: Josipov djed Mato Buljan i baka Malka sa djecom 1920. godine

Na primjeru ovog bračnog para, koji ima potomke Miju (1978) i Marka (1983), kao i njihovih predaka, uočava se da se na ovim prostorima ista prezimena pojavljuju u različitim mjestima, nezavisno jedno od drugog. Mada su u iznijetom primjeru supružnici prije braka živjeli u dva susjedna mjesta (Snježana u Kiseljaku a Josip u Kreševu), udaljeni jedan od drugog oko 13 kilometara, njihovi preci vode porijeklo iz dva različita roda, pa - u bližoj prošlosti - i kraja. Objašnjavajući ovaj detalj iz svog rodoslovlja, Snježana Buljan, državna službenica (knjižni referent) u Općinskom sudu u Kiseljaku, kaže da su njen otac Želimir (1919-1992) i majka Katarina (1921-1971) rođeni u Kiseljaku, kao i njihovi preci koji su doselili iz Zenice prije Prvog svjetskog rata. Naše je porijeklo - veli ona – iz Prološca kod Imotskog, odakle su preci prvo došli na Zec planinu (Kreševo), u čijem podnožju su započinjali svoj rudarski poziv.

Josipovi preci u Kreševo su doselili iz Bitelića kod Sinja (Hrvatska), gdje je živio njegov djed Mato a kasnije i Josipov otac Ivan. A kako životne okolnosti ljude često nose na razne strane tako je i Josip Buljan, diplomirani inženjer građevinarstva, živeći u Kiseljaku, radio u sarajevskom institutu IPSA a prošle godine radni vijek završio u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.
Sudeći po onoj biblijskoj teoriji da svi ljudi na našoj planeti vode potijeklo od jednog čovjeka, u nekom znatno širem kontekstu, ne može se oteti utisku da davni preci svih Buljani u srednjoj Bosni (kao i ostali koji pripadaju ovom rodu) ipak kroz višestoljetnu historiju vuku korijene od jednog pretka.

Naime, historičari tvrde da su Buljani “stara hrvatska obitelj čiji su članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih vojnih događanja za Cetinski kraj. Nosili su naslove harambaša i serdar”. Tako u predanju i povijesnim dokumentima stoji da je prvobitno naselje Buljana bilo već spomenuti Bitelić u Republici Hrvatskoj i da je to vrlo brojan i ugledan rod. U Cetinski kraj su došli, kako tvrde povjesničari, vjerovatno 1650. godine u više migracija u manjim, pojedinačnim ili većim grupama. Ova seoba je bila, kako navode povjesničari, u dogovoru s Mlećanima radi odbrane granice prema Otomanskom carstvu. U dokumentima franjevačkih samostana zapisano je da su jednu takvu migraciju u Bitelić predvodili upravo Buljani zajedno sa ramskim franjevcima. Bila je to veća grupa doseljenika na čelu sa harambašom Grgurom Buljanom, te su i novopridošlom kraju dobili zemlju, koju su obrađivali i pašnjake na kojima su na ispašu vodili ovce. “Kada je harambaša Buljan sa svojom skupinom stigao, ne može se točno utvrditi”, stoji u analima,  “ali se u spisima mletačkog providura Moceniga javlja 1697. godine kada ga moli da mu dade kuću u Dabru (selo nedaleko od Bitelića) i zemlje uz granicu, jer su se ljudi kojima je bio na čelu tu nastanili. U tom periodu Buljani su već dosta vremena bili na tom području”, zapisano je u mletačkim spisima.

Prema posljednim podacima danas, upravo kao u davna vremena, najviše Buljana živi u selu Bitelić, općina Hrvace, oko 180 članova ovog roda. U prošlosti razni događaji i migracije doprinijeli su da se Buljani rasele po cijeloj Hrvatskoj, kao i susjednoj Bosni i Hercegovini, pa eto i u srednjoj Bosni.

R. Č.
 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio