Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
POZNATA ZANATSKA FAMILIJA KARAVDIĆ
30. 04. 2017.

U jezgu visočke čaršije, u Ulici Alije Izetbegovića, tu naspram Tabačke džamije, stotinjak godina smještena je zanatska radnja porodice Karavdić, za koju njen vlasnik 70-godišnji Teufik, zvani Kiko Karavdić tvrdi da je postoji od 1896. godine, što dokazuje memorandumom radnje „Ahmed Karavdić i braća – Visoko“, štampanim tridesetih godina proteklog stoljeća. Nekada je to bila radionica kože i bojadisona, oko koje su bili mnogi tabaci, pa po njima – jer su isključivo te zanatlije odlazile na klanjanje u njoj – džamija dobi naziv Tabačka.

Fotos: Karavdići (Osmanovi sinovi): Ahmed, trgovac; Muhamed, opančar; Hasan, tabadžija; Uzeir, obućar; Hamza, kožar; Abdulah, krojač i Ibrahim, trgovac

U toj radnji, koja je danas više svratište starih Visočaka nego trgovina ili nešto slično, dominira starinski enterijer sa skromnim, također starim namještajem, ispred čijeg izloga za ishabanim stolom svakodnevno sjedi Teufik, koji će reći da ustvari nešto posebno i ne radi, nego tu odsjedi svaki dan iz navike da bi mu navraćali njegovi stari jarani na razgovor i, kao nekada, kad nije bilo ni radija ni novina, razmijenili najnovije informacije iz Visokog, a i one iz „visoke politike“.

Teufik je rođen 1939. godine u Visokom i tvrdi da je njegova familija -  Karavdići, zajedno sa Zečevićima, Oručima, Čabaravdićima i još nekim, najstarija u gradu. Toliko je stara i izrodila toliko potomaka da ne zna ni kada su prvi njeni preci, ni odakle, doselili u Visoko. No, zna nabrojati svoje pretke najmanje tri koljena unazad i, pokazujući fotografiju s kraja 19. ili početka 20. stoljeća na kojoj su njegov otac sa šestericom braće, kaže:
- Moj pradedo se zvao Osman i bio je poznati visočki zanatlija - kožar i trgovac. Njegov brat Abdulah poginuo je kao veliki patriot braneći Bosnu od okupacije Austrougarske krajem 19. stoljeća, ostavljajući svoje kosti u borbi sa okupatorom kod Kaknja. I danas kod karaulskoj greblja, u blizini Donjeg Kaknja postoje veliki nišani na njegovom mezaru koji to potvrđuju. Drugi njegov brat Avdija bio je efendija i imamio je godinama u Tabačkoj džamiji. Moj dedo Osman imao je sedam sinova: Ahmeda, Muhameda, Hasana, Uzeira, Hamzu (mog oca), Abdulaha i Ibrahima te tri kćeri: Zehru, Rabiju i Fatimu.

U nabrajanja te porodične loze Teufik slijedom dolazi i do djece svog oca Hamze (1909-1994. godina) te kaže:

- Moja najstarija sestra je Nafa, udata Serdarević, rođena je 1937. godine, potom sam se rodio ja (1939) a zatim sestre: Sejda 1941. (udata Alibegović), te Halima (1943), Rabija (1945), Ata (1947) i Hasna (1949).

Karavdići su dakle visočki starosjedioci, koji su sve do pred kraj četvrte decenije prošlog stoljeća održavali patrijaharni način življenja. U jednoj ili više kuća živjelo je po nekoliko porodica kao jedno domaćinstvo, vođeno najstarijom osobom. Obično je to bio otac ili najstariji sin, ali oko 1950. godine tu patrijarharnu porodicu sa 45 članova vodila je Teufikova nana Safija, koja je umrla 1957. u 80. godini.

Ono po čemu je u Visokom ostao umapćen rod Karavdića je da su uvijek neizmjerno pomagali sirotinju dijeleći joj i novac i potrepštine za život, zarađujući tako mnoštvo sevapa za onaj drugi svijet. Bila je to porodična tradicija – pomoći onome ko nema, a to su Karavdići mogli jer su, pored dobro vođenih poslova i radnji, imali i velike posjede na Hadžinoj vodi i Rosuljama.

Historičari su zabilježili da su visočki Karavdići u ovom gradu bili najbrojniji između dva svjetska rata a danas ovdje živi njihovih 15 porodica. Mahom su to školovani i visokoobrazovani članovi porodica. Više od 10 mladih Karavdića ima fakultetsku diplomu. Uvijek je ovaj rod prepoznavao znakove vremena u kome je živio, što potvrđuje i Teufikova porodica.

Mada je više poznatih Karavdića, vrijedi spomenuti profesora Ahmeda koji je krajem proteklog stoljeća bio direktor Prve sarajevske Gimnazije, te dva ljekara-hirurga: Senada koji radi u zeničkoj Kantonalnoj bolnici i onog drugog dječjeg hirurga zaposlenog u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

R. Č.

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio