Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
STARE KISELJAČKE FAMILIJE
21. 04. 2012.

Od 103 roda u Kiseljaku, koliko ih je u ovom gradu živjelo sredinom prošlog stoljeća, najbrojniji su Cvjetkovići (10 domaćinstva), Markovići sa osam, Mihaljevići, Hodžići i Jelaši po šest, Bradarići, Hasečići i Boje po pet, Tvrtkovići, Tomići i Kubiček po četiri, a Melezovići, Kuliši, Grgići, Momčinovići, Kristići, Iviši, Ramljaci, Bartulovići, Orozi, Slome, Šukuni i Čondrići po tri domaćinstva. Sa dva domaćinstva ima 18 rodova, a sa jednim 62.

Kao najstariji rodovi u Kiseljaku smatraju se Melezovići (tri domaćinstva) koji su ovdje imali velike ćifluke, pa ih isprodavali.

Sejdići i Jukići (sa po jednim domaćinstvom), nemaju roda u okolnim naseljima i  Komšići (dva domaćinstva) kojih ima još u Borini, Brodu i Sarajevu.

Najviše doseljavanja je bilo iz Kreševa i njegove okolice. Od 18 doseljenih rodova iz te grupe najbrojniji su:

Tvrtkovići (četiri domaćinstva) zvani još i Šaini, Kokuni, Ljelje, Rajići i Senije. U Kreševu su se bavili kovačkim zanatom pa su se raseljavali zbog opadanja i pomanjkanja posla u Kiseljak, Istočnu Bosnu, Brezu i Kakanj.

Kuliši (tri domaćinstva): predak im je došao kao zemljoradnik još za turskog vremena, a u Kreševu i okolnim selima ostalo ih je još mnogo.

Ostojići (jedno domaćinstvo). Starinci kreševskog kraja misle da potiču od bosanskih banova. Imali su nadimak Banovići i Pole.

Pušići (dva domaćinstva) u Kreševo su se doselili iz Like, gdje ima cijelo selo Pušića. Na Kiseljak se doselio jedan od Pušića kao gostioničar, otvorio gostionicu koju je kasnije proširio u hotel (tanašnje Lječilište).

Momćinovići (tri domaćinstva) došli su kao trgovci.

Kristići (tri domaćinstva) navodno potiču od bosanskih banova iz Kreševa koji su se raseljavali u Kiseljak, Brezu, Kakanj, Žepče, Tuzlu, Sarajevo i Bosanski Brod.     

Kobačići (dva domaćinstva) za turske vladavine u Kreševu su pravili ploče i nosili za Banja Luku, Bihać, Tuzlu i Sarajevo.

Šakići (jedno domaćinstvo) misle da su se u Kreševo doselili sa Raba kao zanatlije.

Buljani (jedno domaćinstvo) došao je još prije Prvoga svjetskog rata.

Čizmići (jedno domaćinstvo) bili su u Kreševu trgovci, a u Kiseljak su poslije rata došli kao službenici.

Nikolići (dva domaćinstva) imaju nadimak Ivušić i u Kreševu su bili kao kovači, a u Kiseljak 1918. godine prvi je kao trgovac došao Marko. Ima ih još u Kreševu, Kaknju, Visokom, Zenici, Sarajevu.

Medići (jedno domaćinstvo) došli su još za Austrije, bavili su se trgovinom i ugostiteljstvom.

Đoje (jedno domaćinstvo) bili su kovači Kreševu odakle su otišli prvo u Bilalovac pa u Kiseljak.

Lukići (jedno domaćinstvo); njihov se pradjed doselio kao mesar.

Čondrići (tri domaćinstva) došli su još za turskog vremena i po zanimanju su bili stolari.

Od ostalih obitelji, iz Kreševa su se doselili Drmaći (dva domaćinstva, Stanići (dva domaćinstva) i Kožul (jedno domaćinstvo).

Iz Paleža u Kiseljak se doselilo 11 rodova:.

Mihaljevića (šest domaćinstva) ima još u Paležu, u Paleškoj ćupriji, Čizmi, Zenici i Novom Sadu.

Mutapčići (jedno domaćinstvo) starinom su iz Zenice, a pradjed je za turskog vremena došao u Palež.

Ramljaci (tri domaćinstva), pravo prezime Mišurić, ali kako su još za Turske došli kao kmeti u Palež iz Rame, dobili su naziv Ramljaci.

Bartulovići (tri domaćinstva) se smatraju starincima iz Paleža. Nemaju nigdje roda osim u Paležu i Kiseljaku. Bili su kmeti, a kuća im je bila uz Mehagić kulu.

Orozi (tri domaćinstva) ima ih koš u Paležu i Podastinju. Anto je pred rat sišao bliže Lepenici na očevu zemlju;.

Tuke (dva domaćinstva) ima ih još u Pariževićima, Borni, Bakovićima, Draževićima i Visokom.

Laštre (jedno domaćinstvo), zvani Krate, na današnju zemlju došao Ilija 1931.godine koju je dobio agrarnom reformom (1921).

Delići (jedno domaćinstvo) zvali su se Delipetrovići, starinom iz Vinjana, djed došao na aginsku zemlju u Palež, kasnije se oženio iz Kiseljaka i sišao na ženevinu.

Iz Paleža u Kiseljak doselili su još: Bečirevići (jedno domaćinstvo), Kvasine (jedno domaćinstvo) i Hasanagići (jedno domaćinstvo).

Iz Fojnice se najviše doselilo službenika poslije premještaja Sreskog narodnog odbora u Kiseljak, ali je bilo doseljavanja i prije:

Frankovići (jedno domaćinstvo) iz Like, još za vrijeme Turske, naseljavaju fojnički kraj, a djed se iselio u kiseljački kraj. Ima ih još na Gromiljaku, Višnjici i Sarajevu.

Vlajići (jedno domaćinstvo) došli iz Hercegovine u fojnički kraj prije 200 godina, prozvali ih Kreče, jer je djed palio kreč, raselili se u Kiseljak, Visoko i Kakanj.

Dodig (jedno domaćinstvo) došao kao šumar, kupio kuću Hazlipašića.

Selimovići (jedno domaćinstvo) u Fojnicu došli iz Bileće, kovali konjske ploče, pa je po njima prozvano selo Pločari, prema Fojnici. Zanat im je propao kada je došla Austrija pa otvorila fabrike.

U Kiseljak iz Fojnice su doselili i: Mujkići (jedno domaćinstvo), Salihagići (jedno domaćinstvo), Jurišići (jedno domaćinstvo), Kulieri (dva domaćinstva), Huseinpašići (jedno domaćinstvo) i Konjicije (jedno domaćinstvo).

Iz bliže okolice dolazio je po manji broj rodova iz pojedinih naselja. Iz Potkraja su se doselili Agići (jedno domaćinstvo) između dva rata, zatim Trogrlići (jedno domaćinstvo) i Nikačevići (jedno domaćinstvo).

Iz Čizme u grad su došli Grgići (tri domaćinstva). Anto je, između dva rata, došao kao kafedžija, a iz Potčizme Blaževići (jedno domaćinstvo) na Sudžukinu zemlju kao kmeti. Poslije agrarne reforme tu zemlju su i dobili.

Iz Pariževića su se doselili Krajnovići (jedno domaćinstvo) na aginsku zemlju i Boje (pet domaćinstava).

Bilo je dosta spuštanja sa Borine na Kiseljak:

Budimiri (dva domaćinstva) starinom su iz Hercegovine. Pričaju da su još prije turske vlasti došli na Borinu, a na Kiseljak je najprije došao Niko kao zidar.

Jelašići (šest domaćinstva) starinom su iz Dalmacije. U Borinu su došli za turskog vremena.

Cvjetkovići (10 domaćinstva) su najbrojniji rod na Kiseljaku. Raseljavali su se iz Hercegovine prvo u Kreševo a onda kao kmeti na Borinu. Neka baba od Cvjetkovići podmićivala je agu, pa ih je on premjestio iz Borine na Kiseljak na njive zvane Žabljak. Ima ih još u Kreševu, Podastinju, Brezi i Zenici.

Dune (jedno domaćinstvo) došle su iz Dalmacije na aginsku zemlju.

Iz Podastinja se doselio samo jedan, ali brojan rod Markovića (osam domaćinstava), većina poslije završetka Drugoga svjetskog rata. Starinom su iz Hercegovine, odakle su se prvo doselili na Borinu na aginsku zemlju i dalje se raseljavali. Ilija Marković je došao sa Borine još 1920.godine na Kiseljak, gdje je otvorio kafanu i trafiku.

Iz Podastinja su i Hodžići (šest domaćinstava), odakle su se raselili, a ostalo je mjesto koje se zove Hodžići. Prvo su se naselili u Rotilj, a odandje sišli u Kiseljak.

Sa Gromiljak su se doselile Šunje (jedno domaćinstvo), prvo u Pariževiće, a onda u Kiseljak. Poslije rata Raše (jedno domaćinstvo) iz Višnjice 1918.godine doselili su se na ženevinu.

Iz Duhra su se doselili Grahići (jedno domaćinstvo) na ženinu očevinu, a iz Zagorica Liješnići (jedno domaćinstvo) na Krčevinu 1910.godine. Imaju nadimak Vidovići, pa ih pod tim prezimenom ima u Klokotima i Draževicama.

Iz Ključa su se doselili Zujići (dva domaćinstva) porijeklom iz Dalmacije, odakle se prvo naseljavaju u Palež na aginsku zemlju, zatim u Ključe, a 1934.godine na Kiseljak. Odavde su i Trutine (dva domaćinstva).

Hasići (jedno domaćinstvo) došli su iz Botinje.

Miškovići (jedno domaćinstvo) su iz Brestovskog. Stari su bili na aginskoj zemlji, a u Kiseljak je 1923. godine došao Ivan i kupio aginsku zemlju. Ima ih još u Podastinju, Liješevu i Sarajevu.

Sa Kobilje glave (“vele”) došle su Koprivice (jedno domaćinstvo) 1891. godine na očevinu. Starinom iz Banjana (Crna Gora). Raseljavali su se mnogo, ima ih u Veloj, Crnotini, Blažuju, Požetvi, Draževicama, Krivoglavicama, Glasincu itd.

Iz Bakovića je došao Bošnjak (dva domaćinstva) 1906.godine, a iz Ščitova Tolo (jedno domaćinstvo).

Sa Oglavka su Sikirići (tri domaćinstva) koji su starinom iz Konje (Turska). Oni su bili šehovi, kadije i šerijetske sudije.

Iz dalje okolice doselilo se malo rodova: Hadžiavdići su iz Visokog, Gačanovići (jedno domaćinstvo) iz Hadžića, Čurkovići (jedno domaćinstvo) iz Pazarića.

Iz Klokota su Slome (tri domaćinstva) starinom Hercegovci, pravo prezime Babići.

Iz Bugojna su Bilići (jedno domaćinstvo). Godine 1917. je došao Niko kao kalajdžija.

Iviši (tri domaćinstva) ima još u Fojnici i Bakovićima.

Iz Jajca došao je Glišići (jedno domaćinstvo) 1927. kao službenik.

Tomići (četiri domaćinstva) i Ristići (jedno domaćinstvo) doselili su iz Vareša,

Čurići (dva domaćinstva) iz Rogatice kao muhadžeri,

Mehmedovići (jedno domaćinstvo) iz Brčkog, a Mutapčići (jedno domaćinstvo) iz Zenice.

Iz Livna, takođe poslije rata, kao službenik, došao je Arankovići (jedno domaćinstvo).

Čurići (jedno domaćinstvo) su iz Doca kod Travnika. 1918 je došao Jozo kao učitelj.
Iz Višegrada su se doselili Hasečići (pet domaćinstava) i Hadžići (jedno domaćinstvo) kao muhadžeri.

Iz Sarajeva se doselilo nekoliko rodova poslije Drugoga svjetskog rata:

Arapovići (jedno domaćinstvo). Došao je kao penzioner na ženevinu.

Terovići (jedno domaćinstvo) došao 1945.godine na očevinu i po zanimanju je bio urar.

Šuteji (jedno domaćinstvo) 1950. godine došao na ženevinu.

Softići (jedno domaćinstvo) u izlaznu kuću i Novalije (jedno domaćinstvo), još prije rata došli su na očevinu.

Za austrijske uprave na Kiseljak se naselilo nekoliko službenika:

Sančići (jedno domaćinstvo) iz Hrvatske kao žandar.

Topal (jedno domaćinstvo) iz Livna također kao žandar.
 
Kovalčik (jedno domaćinstvo) porijeklom Poljak imao je kuću na Kiseljaku još 1905. godine.

Gardavski (jedno domaćinstvo) porijeklom također Poljak, otac mu došao kao službenik u Jugoslaviju, a Franjo se naselio u Kiseljak 1943. godine.

Iskra (jedno domaćinstvo) porijeklom je Čeh. Otac mu je došao na Kiseljak kao limar i danas se bave tim zanatom.

Kubiček (četiri domaćinstva) je Čeh i kao kovač prvo je došao Ivan u Busovaču, pa su se raselili u Klokote i Kiseljak. I danas su zanatlije, kolari i kovači, a bave se i zemljoradnjom.

(Preuzeto iz lista “Ugostitelj”, Sarajevo, februar / veljača 1953. godine)

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio