Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
ISABEGOVIĆ VELIKI VAKIF
11. 03. 2015.

Isabegovići se ubrajaju u one porodice koje su u Sarajevo došle iz drugih krajeva Osmanskog Carstva radi potreba tadašnje državne službe i tu se stalno nastanile. Rodonačelnik ove familije je Ishak-beg, o čijem se porijeklu zna veoma malo.

Fotos: Isa-beg Isabegović, utemeljitelj Sarajeva

Historičarka Behija Zlatar u Prilozima Instituta za istoriju (broj 14-15 iz 1978. godine) o Isabegovićima, pored ostalog, piše da su članovi ove porodice podizanjem mnogobrojnih zadužbina (vakufa) pokušavali da se održe u Bosni, ali to im nije uspjelo, jer je turska centralizirana vlast strogo kontrolirala begovske posjede, pa i njihove, te ih je, vjerovatno, na taj način svjesno uništila. Za rodonačelnika ove famalije - Ishak-bega jedino se pouzdano zna da je bio “oslobođeni rob Pašajigitov” i da je od 1414. do 1439. godine bio na dužnosti krajišnika Skopskog krajiška. Povjesničar Hazim Šabanović navodi da je Ishak-beg kao krajišnik sa svojim jedinicama često upadao u Bosnu.

Na dužnosti skopskog krajišnika zamijenili su ga sinovi, prvo Barak a kasnije i Isa-beg. Imao je Ishak-beg i trećeg sina – Aseb Aliju, koji je također bio skopski krajišnik.

Isa-beg (1414-1469), koji je u Bosni ostavio dubok trag, svog oca Isha-bega na dužnosti skopskog krajišnika zamijenio je 1439. godine. Bosna je u to vrijeme bila prva vojno-administrativna jedinica u Carstvu, obuhvatajući “cijelo Sarajevsko polje i sve okolne planinske predjele koje je obuhvatala i kasnija Sarajevska nahija, a svakako i srednjovjekovna župa Vrhbosna”. Od 1464. do 1470. Isa-beg je bio sandžakbeg Bosanskog sandžaka i imao je – kako piše Behija Zlatar – velike posjede u vilajetima Jeleč, Zvečan, Hodidjed, Sjenica, Ras, Skoplje i Tetovo.

Kao i njegov otac, i Isa–beg je poznat po velikim zadužbinama u više mjesta Osmanskog Carstva. Podizanjem zadužbina s obje strane rijeke Miljacke, započelo je utemeljenje urbanog Sarajeva, a u selu Brodcu (također na Miljacki) sagradio je konačište, zatim most na Miljacki, džamiju na mjestu današnje Careve džamije, kao i poznati saraj, dvor po kome je grad, čiji je osnivač, i dobio ime. Prema pisanju historičara Hamdije Kreševljakovića, Isa-beg je 1462. godine podigao najstariji han u Bosni i Hercegovini – sarajevsku Kolobaru. Od ostalih zadužbina Isa-beg je u Skoplju sagradio džamiju, medresu i imaret. Održavao je dobre veze sa Dubrovnikom, kojeg je posjetio 1452. godine.

Isa-beg je imao tri sina: Muhameda, Mehmed-bega i Ali-bega. Dok je najstariji Muhamed bio nadzornik očeva vakufa, Mehmed-beg, zvani Čelebi, bio je dugogodišnji “gospodar zemlje Pavlovićeva”, na kojoj je imao veliki posjed, zijamet Višegrad. Ostao je upisan u historiji i po tome što je osnovao srednjovjekovno naselje Rogaticu, nazvavši ga Čelebi Pazar. U dva navrata (1507-1510. i 1513-1515. godine) bio je na dužnosti hercegovačkog sandžakbega, a poznat je i po podizanju više džamija (na sarajevskom Bistriku, zatim Skoplju i Tetovu). Muhamed-beg je imao dva sina: Baraka i Ali-bega.

Barak, drugi Isha-begov sin došao je u Bosnu 1435. godine na poziv velikog vojvode Bosanske države Stjepana Vukčića Kosače kako bi “harao po zemlji Pavlovića”, te su njegove višegodišnje vojne akcije omogućile konačan pad srednjovjekovne Bosne pod tursku vlast.

Treći Isa-begov sina po imenu Ali-beg je 1469. godine zamijenio brata Mehmed-bega na položaju “gospodara zemlje Pavlovića”.

  U znak sjećanja na utemeljitelja Sarajeva, Društvo za zaštitu kulture i kulturne baštine "Klepsidra" Sarajevo od 2007. svake godine organizuje manifestaciju čiji je cilj davanje doprinosa većem vrednovanju kulture u društvu, kao i djela Isa-bega Isakovića.

 

 

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio