Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
GOTSKI KORIJENI RODA VRUĆAK
26. 06. 2017.

Za prvog poznatog pretka roda Vrućak (nepoznatog imena) kasnije nazvanog zbog njegove istaknute vjerske naobrazbe “stari hodža Vrućak”, smatralo se da on pri dolasku u selo Vrutke nije otkrio vlastiti identitet a da je prezime Vrućak nastalo poslije, nakon njegovog dolaska u selo Vrutke. Porijeklom je iz Kolašinske ljute krajine, vojne oblasti kapetanije Hercegovačkog sandžaka, gdje je u 180-godišnjem kontinuitetu vladao poznati rod begova Mušovića i gdje je usljed sve učestalih napada pobunjeničkih crnogorskih i brdskih plemena Moračana, Rovčana, Drobnjaka i Vasojevića redovito važila deviza „s krvlju ručak, s krvlju večera“ .

Fotos (iz 1963. godine): Mehmedalija (1936-2010) i Mejra (1935-1994) Vrućak s djecom: Zehra (1956), Fadila (1958) i Enver (1960)

Piše Enver Vrućak

U narodu je postojalo predanje da je “stari hodža Vrućak” izvršio osvetu zbog begovskog nasilništva na sestri, te se usljed neodrživosti života preselio u selo Vrutke, udaljene sedam kilometara sjeverno od Knežine tokom poznatog tursko-habzburškog rata 1788-1791. godine. Ratu je prethodila jedna od najtežih epidemija kuge, zločudne pošasti šire Sarajevsko-romanijske regije s početka 1783. godine, koja se iz Sarajeva neukrotivo širila na sve strane, zahvatajući mnoga sela i zaseoke, uključujući i područje današnjeg sela Vrutci. Malo selo Vrutci, prožeto simbolima drevnog življenja, ilirskim gromuljama, bogumilskom nekropolom i uzorcima pojedinačnih nagrobnih spomenika srednjovjekovnih stećaka, vječnih simbola bosanske srednjovjekovne feudalne gospode, u turskom razdoblju naseljeno je familijama Busnova, Gredelja i Kantarija; to zavičajno mjesto bosanskih spahija Durmiša i Alija popisivanih na rijeci Prutu 1711. godine, stanište sige, vodeničnih mlinova, fascinirajućih izvora prirodne pitke hladne vode nazvane zajedničkim imenom Vrutak. To mjesto, nanovo, platilo je danak ljudskih života pogođenih kugom i ostalo je bez ijednog živog seljana.

Sa Ajkunom Ivojević, kasnije nazvanom šejh Ajkuna, jednom od rijetkih žena preživjelih u susjednom selu Ivojevići, nakon svog dolaska u njega, stari Vrućak je osnovao bračnu zajednicu iz koje su na kraju 18. vijeka izrasli prvi izdanci korijena roda Vrućak.

Drugi poznati predak iz ovog roda je unuk “starog hodže Vrućka” i šeh Ajkune Ivojević, mula Mehmed (živio oko 1820-1885. godine), imao je tri sina: Ibrahima, Mustafu i Sulajmana te kćer po nadimku Vrutkuša, udatu za Omera Dedića iz Miljevića kod Olova. Od njih su svi ostali Vrućaci.

Izrasle su tako generacije ljudi gorštaka, ratnika bosanskog vilajeta, austrougarskih ratnika Karpata i Galipolja, odakle su se jedni vraćali noseći ratna odlikovanja, a drugi poslije niza godina, kao zarobljenici sa poznatog ruskog fronta. Adem Vrućak, zvani Hladan, dobitnik je zlatne medalje, jednog od najvećih odlikovanja u vojsci austrougarske monarhije. Nevjerovatan sudbinski događaj je tako htio da se Suljo i Pinjo Vrućak poslije Prvog svjetskog rata i iz zarobljeništva vrate u selo Vrutke u istoj noći, istovremeno ne znajući jedan za drugoga.

Starije generacije Vrućaka važile su u širem seoskom okruženju kao učeni ljudi, o čemu je pisao i Selim Duraković, otac poznate sarajevske književnice i pjesnikinje Feride Duraković, u svom djelu “Zapis o mome kraju”:  “Za njih se priča da su svi znali učiti Kur'an i da su masovno išli u mektebe i medrese”.

Iz roda Vrućak po ženskoj lozi, kao prvi potomak Rašid-age i Hasnije (rođene Vrućak) Dobrača, potiče hadži Kasim ef. Dobrača, za koga prof. dr. Džemaludin Latić piše da je bio najveći moralni autoritet bosanskih muslimana u 20. stoljeću. Kasim je bio islamski teolog, predivni alim, muderis, vaiz, mislilac, ali i velika žrtva komunističke konjice, predvođene udbaškim spletkarošima i maskiranim načertanijskim velikosrpskim nacionalistima kojima su Mladi Muslimani, čiji je Kasim bio istaknuti član, redovito predstavljali trn u oku. Prof. dr. Ferid Dautović je napisao knjigu o Kasimovom životnom putu naslovivši je “Kasim ef. Dobrača – Život i djelo”.

I mlade generacije Vrućaka, čiji su neki pripadnici zaradili i penzije na privremenom radu u Austriji i Njemačkoj, nastavile su školovanje. Samo iz šezdeset i jednogodišnje bračne zajednice Mehe Vrućak (1907-1992) i Šemse Vrućak, rođene Imamović (1912-2007), gdje je rođeno sedmoro djece, te potom 16 unučadi, isto toliko praunučadi i četiri šukununučeta, danas je među njihovim potomcima čak sedam inžinjera različitih profila.

Rod Vrućak, koji u svom porodicnom stablu broji ukupno 149 osoba rođenih sa prezimenom Vrućak u posljednjih 220 godina, jedan je od prvih rodova u Bosni i Hercegovini koji je uradio analizu genetičkog profila uzorka pljuvačke jednog mlađeg potomka (mog sina Emira, rođenog 1991. godine) u relevantnoj kući za genetička istraživanja “Igenei” iz Švicarske. Očekivani su ilirski, slavenski, turski, albanski korijeni. Međutim, rezultat testa na Y37 markera je potvrdio Haplogrupu I1d1 sa identificiranom pripadnošću jednom od dvadesetak germanskih plemena starosti etniciteta 900. godine prije naše ere do 900. godine naše ere sa definisanim porijeklom plemena iz jugoistočne Evrope.

Haplogrupa I1d1 danas je najviše zastupljena u Skandinaviji, uglavnom oko zaliva Bothnia (što bi značilo ime naše domovine ako se th čita kao s, kao kod engleske riječi bathroom) u Baltičkom moru. Sve upućuje na istočnonjemačko pleme Goti (Ostrogoti) koji su imali kraljevstvo na Balkanu 490-552. godine. Svi Goti su slavenizirani, što je potvrdeno prvom rečenicom u “Ljetopisu” popa Dukljanina. Kolašinu susjedni Nikšić ima staro ostrogotsko ime Onogošt (Anagast), gdje je postojao gotski dvorac. Na gotsko prisustvo ukazuju i toponimi manastir Ostrog, te Ostros, Zaostrog itd. I na dijelu hrvatskog otoka Hvar, naselju Sućuraj, postojala je gotska tvrđava, što je nedaleko od Zaostroga i Drvenika u Hrvatskom primorju.

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio