Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
NA PROSTORU EX JUGOSLAVIJE 3.650 PORODICA BEGOVIĆ
11. 05. 2017.

Prema pisanju Hakije Avdića u knjizi “Paše i begovi Bihora” (kao izvor navodi Milisava V. Lutovca i knjigu "Bihor i Korita", a iste izvore prenosi i prof. dr. Ejup Mušović), jedna od begovskih čuvenih porodica su Begovići iz Rasova. Rasovo je bilo u posjedu Begovića, koji vode porijeklo od Jovan-bega, srpskog vlastelina još iz srednjega vijeka.

Piše: Džavid Begović, dipl. el. ing.

Hakija Avdić dalje navodi da je odmah po završetku Kosovske bitke 1389. godine, i nakon pada srpskih zemalja pod tursku upravu, u Loznicu došao Sahil-paša. Jovan-Beg je prešao na islam i Sahil-paša mu je omogućio da zadrži svoje posjede u Rasovu, Resniku i Loznicama. Pretpostavlja se da je Jovan-beg uživao veliko povjerenje Sahil-paše, pa mu je priznata begovska titula. Njegovi rođaci su Jaćimovići iz Kostenice u Bistrici, koji nisu htjeli prihvatiti islam, pa su dobili i drugo prezime.

Bez ikakve sumnje, Begovići se smatraju za najstariju muslimansku porodicu u Bihoru. Ova teorija je najučestalija u srpskoj zvaničnoj historiji, a prihvaćena je i među bošnjačkim autoritetima. Međutim, u toj teoriji, pa čak i u okviru iste knjige „Paše i begovi Bihora” postoje kontradiktornosti, ali i propusti bitnih uzročno-posljedičnih događaja koji su odlučujući za donošenje istorijskih zaključaka. Prema ovoj teoriji Sahil Paša je bio na vlasti u Bihoru krajem XIV. vijeka. Međutim, ako su u Bihoru bile na vlasti samo tri paše od kojih je drugi po redu Hajdar Paša došao na vlast tek krajem XVII. vijeka, ostaje nerazjašnjen vakuum od 300 godina. Iz toga proizilazi da je navedena teorija prilično nepouzdana, a posebno iz razloga što isti izvori tvrda da je vrijeme u kojem je bio na vlasti Sahil Paša nepoznato. Osim toga, prof. Lutovac ne dokazuje svoje tvrdnje niti jednim jedinim autentičnim dokumentom već se oslanja na predanja.

S druge strane, padom Risna pod Mletačku vlast 1684 godine došlo je do masovnih migracija muslimanskog stanovništva prema sjeveru u Crnu Goru i Srbiju, kao i prema jugu i središtu Bosne. Upravo u to vrijeme, nakon 1690. godine, prema navedenim izvorima, mijenja se etnički sastav bihorskog stanovništva koje je  bilo gotovo potpuno pravoslavno. Profesor Lutovac traži objašnjenje za naglu promjenu etničke strukture u činjenici „što je srpski narod učestvovao u ustanku 1687-1690. godine”. Ovakvo objašnjenje ne može proći test najprostije logike jer bi ti ratovi dramatično mogli uticati na smanjenje srpskog življa, ali se time ne može objasniti istovremeno ogromno povećanje muslimanskog življa. Dramatične etničke promjene je lakše objasniti masovnim doseljavanjem muslimana iz Bokokotorskog zaliva koji se događao u to vrijeme, a ustanci srpskog pravoslavnog življa kao reakciju na ovu pojavu i gubitak pozicija i posjeda. Otuda i teza da su i Begovići zapravo doseljenici iz Risna a ne starosjedioci Rasova, kako to tvrdi profesor Lutovac. U prilog ovoj tezi su i mišljenje prof. dr. Rusmira Mahmutćehajića i prof. dr. Raifa Hajdarpašića koji tvrde da je porijeklo svih Begovića iz Bokokotorskog zaliva, tj. iz Risna. No, ovu tezu tek treba dokazati autentičnom dokumentacijom, a u ovoj fazi služi samo kao jedan od tragova koje treba pratiti.

Zaključak: Suprostavljena teza, postavljena od eminentnih historičara, tj. da su svi Begovići porijeklom iz Risna i Bokokotorskog zaljeva, a uzimajući u obzir navedene historijske događaje i njihovu međuzavisnost, nužno dovodi u pitanje teoriju prof. Lutovca o porijeklu Begovića iz Rasova (Bijelo Polje). Ovo pogotovu što nije nepoznato da su historijske tvrdnje često zasnovane na predanjima (u nedostatku čvrstog dokaza) ili se lako prilagode potrebama vremena.

S obzirom da je izvršen popis svih Begovića porijeklom iz Rasova unazad 300 godina, što se poklapa sa događajima s kraja XVII. vijeka, ostaje nam zadatak da iz Tapu Zabbit deftera i drugih autentičnih izvora retroaktivno istražimo vremenski period od samo 30-tak godina sa područja Bihora i Risna i na taj način otkrijemo nedostajuću kariku za vezu ili sa Begovićima iz Risna ili sa Jovan-begom iz Rasova. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje istine pa ma kakva ona bila. O porijeklu Begovića postoje vrlo kontradiktorne tvrdnje. Nije sporno da postoji veliki broj ogranaka Begovića, ali je nepoznato da li i koliko ti ogranci imaju zajedničke korijene.

Rješavanje ovog problema smo postavili kao životni zadatak. Istraživanje će trajati godinama a progres u tom pravcu će biti objavljivan na našoj web stranici kao i tragovi koje smo pratili u toku istraživanja. Literatura koju smo koristili i koju ćemo koristiti je samo putokaz za pravac istraživanja, ali zaključci koji budu objavljeni moraju biti zasnovani na izvornim podacima iz historijskih arhiva.

Kao izvor podataka koristimo ili ćemo koristiti: objavljene radove iz ove oblasti, arhive BiH, Federacije BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, arhiv u Ankari, crkvene krštenice, telefonske i elektronske informacije i usmena predanja i dr.
 Za sada pratimo četiri traga: Begovići porijeklom iz Rasova, Begovići iz Bosne, Begovići pravoslavci sa Sokoca, Rogatice i Pala, te Begovići katolici u Hratskoj.

Do sada smo uradili porodično stablo porijeklom Begovića iz Rasova (800 članova) starosti oko 300 godina iz 11 generacija. Porodično stablo je pristupačno na stranici www.begovic.info koje će biti dopunjeno personalnim podacima kao i imenima mlađih potomaka. Također smo pokupili imena velikog broja Begovića sa prostora bivše Jugoslavije, njihove adrese i telefonske brojeve: iz Crne Gore 60 porodica, Srbije 506 porodica, Bosne i Hercegovine 2.120 porodica, Hrvatske 860 porodica, Slovenije 27 porodica, kao i 77 skype korisnika. Ukupno 3.650 porodice što, prema procjeni, iznosi oko 15.000 živih Begovića na prostoru bivše Jugoslavije, ne računajući njihove potomke po ženskim linijama (promijenjeno prezime i sl).

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio