Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
KRISTIĆI - GRANA KRALJEVSKE PORODICE
20. 04. 2017.

Sredinom 19. stoljeća u Kreševu je bilo više familija Kristića. Jedna od njih je bila obitelj Mate Kristića (1852.-1936.) i njegove supruge Kate (1860.-1938.). Kao i mnogi Kreševljaci, i Kristići su bili kovači a nekada i mesari.

Piše: Franjo Pipi Kristić

Fotos: Obitelj Vesne i Franje Kristića iz Kiseljaka

Mato i Kata su imali osmoro djece: sinove Ivu (nadimak Kruško), Josipa (Pupan), Matu (Pjevo), Stjepana (Hadžija), Niku, i tri kćeri: Jelku (udatu Strukić), Anku (udatu Buljan) i Anđu. Mato je imao nadimak Jara te je čitava Matina loza prozvana Jarići. Jedan od Matinih sinova, Ivo (1877.-1954.), još kao dječak, prateći ujaka mesara Josipa Lukića, oko 1880. godine doselio se u Kiseljak. U tom mjestu oženio se Jelkom, rođenom Marić iz Kreševa i radeći oko stoke i mesa stekao veliku kuću u centru Kiseljaka. U toj obiteljskoj kući su se Iv ii Jelki su se rodila četiri sina: Josip, Mato, Anto (zvani Anteša, rođen 1911. godine) i Dane (zvani Bugar), te dvije kćeri: Katarina i Jelkica. Katarina se udala za Peru Beusa i preselila u Sarajevo prije Drugog svetskog rata. Josip je bio geometar i odselio je tridesetih godina u Visoko gdje se oženio Milkom iz Banje Koviljače. Rano je umro - 1948. godine. Ostalî su živjeli u obiteljskoj kući u zajednici sve do završetka Drugog rata.

Između dva svjetska rata Kiseljak je bio turističko-banjsko mjesto te su Ivo i Jelka gostima izdavali više soba. Kako su u kući sobe bile numerirane, i dugo poslije rata i prestanka izdavanja soba u obitelji govorilo se o sobi broj tri, sobi broj četiri, sobi broj  pet itd. Nakon gašenja zajednice u obiteljskoj kući su ostali Mato, i Dano, Anteša se preselio u jednu manju kuću na Crkvenom putu, a Jelkica je otišla u Sarajevo u kuću koju su braća kupili na Džidžikovcu prije rata. Mato je oženio Katicu (rođenu Divić) sa Brnjaka kod Kiseljaka, Anteša je oženio Njemicu Irmu-Mariju (rođ. Bonitz) iz Bele Crkve (Weiskirchen) iz Banata, a Dano Slavicu (rođenu Tomić) iz Bugojna. Ivo je bio poznat po svome nadimku Kruško, tako da su i sinovi naslijedili taj atribut te su ih najsigurnije raspoznavali govoreći: Mato Kruškin ili Anteša Kruškin. Nastavilo je se to i u trećem naraštaju te se govori, naprimjer, Hrvoje Mate Kruškina ili Pipica Anteše Kruškina. U mlađim naraštajima ipak se izgubio ovaj atribut i mladi ga više ne koriste.

Braća Mato, Anteša i Dano su bili uspješni trgovci prije Drugog svjetskog rata su imali trgovinu u Kiseljaku koja je kasnije, nakon rata, ukinuta aktom o nacionalizaciji.

Anteša je naročito bio poznat po šalama i nadijevanju nadimaka koji se pamte već 40-50 godina, naprimjer, Veseli Ivo za namrgođenog Ivu Mihaljevića iz Kiseljaka, ili ljepotan Fadil Čohadžić i sl. Pored trgovačkog umijeća krasio ga je i human odnos prema ljudima. Jedan detalj će to osvijetliti. Za rata je bila velika glad u selima ispod Bitovnje i Vranice i bila im je svaka pomoć od životne važnosti. Anteša je za vrijeme rata radio kao trgovac ali je vrlo često donosio pomoć u selo Dusina (naseljeno uglavnom muslimanima) ispod planine Pogorelice, i mještani su ga sa ljubavlju i zahvalnošću dočekivali. Pri kraju rata partizani su zarobili Antešu i htjeli ga strijeljati na Pogorelici. Međutim, mještani Dusine (muslimani) su se digli na noge i spasili ga od strijeljanja kao dobra čovjeka.


Nakon što je nova vlast „oslobodila“ braću od njihove trgovine, oni su ipak nastavili baviti se trgovačkim poslom u državnim trgovinama: Mato i Anteša u Kiseljaku, a Dano je otvorio pekaru u obiteljskoj kući.

Treći naraštaj Kristića Kruška (četvrti naraštaj Jarića) je počeo stasavati za život prije rata sa Matinom kćeri Vlatkom (udata Vidović u Zagrebu), Katarininim sinom Zvonkom i kćerkom Vitkom (udata Matić u Splitu), zatim Matinim sinom Hrvojom i Jozinim kćerima Ljiljanom (udata Meić u Visokom) i Mirom (udata u Sarajevu), zatim Antešinim sinovima Josipom (nadimak Kesa, rođen 1948.) i Franjom (nadimak Pipi, rođen 1951.) te kćerkom Ingom (rođenom 1954.), udata za Matu-Pašku Vukoja iz Kreševa, i završio Daninom kćeri Marijanom (udata prvo Ostojić pa onda Johansson u Geteborgu, Švedska).

Braća Anteša i Dano su bili jedni od prvih nogometaša u Kiseljaku igrajući prije rata u tadašnjem kiseljačkom klubu, a naslijedili su ih sva tri muška Kristića iz trećeg naraštaja: Hrvoja i Franjo-Pipi (kapiten „Kiseljaka“ osam godina) dugogodišnjim igranjem u Kiseljaku, a Josip-Kesa u Kiseljaku i Novom Travniku. Anteša je 1971. godine zajedno sa Ivanom Lukićem-Mešanom utemeljio zabavu nogometnog kluba „Kiseljak“ pod imenom „Plavo-bijela noć“ koja se već četrdest godina tradicionalno održava u prvoj suboti mjeseca veljače / februara. U četvrtom naraštaju u nogometu je samo Marko (Franjin sin) igrajući također u NK „Kiseljaku“.

Treći naraštaj Kristića Kruška je krenuo putem obrazovanja: Zvonko je diplomirao arhitekturu, Vlatka i Mira su diplomirale farmaciju, Vitka i Ljiljana engleski jezik, Josip geodeziju, Franjo elektrotehniku. Hrvoje je preuzeo pekaru od strica Dane, a Inge i Marijana su se rano udale i prekinule školovanje. Od ovog naraštaja u Kiseljaku žive Hrvoje i Franjo. Hrvoje ima kafić u staroj obiteljskoj kući u Kiseljaku a Franjo u centru Kiseljaka, na očevini, ima firmu koja se bavi informatičkim tehnologijama

U četvrtom naraštaju Kristića Kruška (peti naraštaj Jarića) koji živi u Kiseljaku Marina je rodila Hrvoji Danijela i Matu, a Vesna Franji Ivana, Antu i Marka. Po svijetu razasuti Kristići ovog naraštaja su: Lovorka i Marija od Vlatke i muža Tomislava u Zagrebu, Ivo od Zvonke i supruge Spomenke u Sarajevu, Duško i Dubravko od Vitke i muža Bože u Splitu, Vlasta i Andrea od Ljiljane i muža Ante u Visokom, Dražen od Mire i muža Slobodana u Beogradu, Toni i Marija od Josipa i supruge Zdenke u Americi, Iva, Ana i Paškal od Inge i muža Mate-Paške u Splitu, Danijela i Jelena od Marijane i muža Branka u Geteborgu u Švedskoj a Viktor od Marijane i muža Lars-a u Splitu.

Peti naraštaj kiseljačkih Kristića Kruška (šesti naraštaj Jarića) za sada broji sedam  čukununuka Mate-Jare i Kate Kristić iz Kreševa.
                                       * * * *
Kristići su jedna grana kraljevske porodice Kotromanića koja započinje s kraljem Stjepanom Ostojom Kristić. On vlada prvi put od 1398. do 1404. i drugi put od 1408. do 1418. godine. Njegovi sinovi i kralj Stjepan Ostojić (1443. – 1461) nose prezime po očevu imenu. Treći sin kralja Stjepana Ostoje - Radivoj, koji je osporavao vladanje Tvrtka II., kad je on nastupio po drugi put (1421. – 1443.) i držao se prema njemu kao protukralj, zadržao je prezime Kristić.

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio