Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
MUFTIĆI RAZLIČITIH PROFESIONALNIH OPREDJELJENJA
14. 04. 2017.

 Svojim znanjem, stručnošću i sposobnostima tri Muftića, različitih profesionalnih opredjeljenja i starosne dobi, ostavili su u krajem 20. i početkom 21. stoljeća u Bosni i Hercegovini u kulturnom, političkom, poslovnom i sportskom životu dubok trag: fudbaler Refik, sinolog Kemal i bankar Edin.

Refik, sin Avde rođen u Foči sredinom četrdesetih godina proteklog stoljeća, od nogometnog kluba “Sutjeske” do “Sarajeva” postao je pouzdani i bravurozni golman, ušavši, poput legende, u anale ovog prvoligaša, ali i bh. nogometa. Kemal (Sarajevo, 1951.), sinolog po obrazovanju, završio je studij kineske književnosti i jezika u Pekingu, a postdiplomske studije iz sinologije pohađao je u Parizu. Radio je na rukovodećim funkcijama u NIŠRO “Oslobođenje”, bio urednik Press servisa, potom savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, direktor Novinske agencije BH Press i ambasador Bosne i Hercegovine u Indiji i (sada) u Kraljevini Danskoj. Edin, rođen u Sarajevu 1961. osnovao je krajem 1992. godine sa kapitalom od 100.000 eura i četvero zaposlenih malu Market banku, koja je kasnije prodata austrijskom finansijskom koncernu Raiffesen Holding. Prije nego što je osnovao Market banku, čiji je bio i većinski dioničar, radio je u Kreditnoj banci Sarajevo, a potom u BH banci. Oni koji ga dobro poznaju kažu da je on otjelovljenje "američkog sna" u bh. verziji koji uspjeh može pripisati isključivo svom radu. Od male Market banke tokom proteklih 15 godina stvorio je daleko najveću bh. komercijalnu banku, čija aktiva danas iznosi nevjerovatne tri milijarde KM i u 75 poslovnica zapošljava više od 1.300 uposlenika. Edin će ostati ubilježen zlatnim slovima u analima bh. bankarstva kao jedan od najznačajnijih bh. bankara.

Prezime Muftić je ergonim, jer je nastalo od zanimanja nekog njihovog pretka – muftije (vjerski učenjak i predstavnik muslimana u nekom kraju). Preci Muftića, sve do dvojice hadži hafiza Mustafe Vehbija i Saliha Nijazija (sredina 19. stoljeća), uz ime koristili su i riječ ibn (sin). Sva imena dotadašnjih predaka Muftića su arapskog i turskog porijekla, što je bio dovoljan razlog jednom od njegovih članova – Muhamed-efendiji da zaključi kako su njegovi preci istočnjačkog porijekla i da su u Bosnu došli iz Kurdistana u Anadoliji (Turska). Taj fakat sadržan je i u porodičnom predanju Muftića, a koje je - na osnovu priče Nijazije, sina Omer-efendije - zapisao Faruk Muftić u knjizi „Muftići iz Foče, genealogija“. Ovu činjenicu još je 1957. Godine, na osnovu pribilješke o Muftićima, koja se nalazi u arhivu Orijentalnog instituta u Sarajevu, zapisao Alija Bejtić u studiji „Povijest i umjetnost Foče na Drini“.

Kada su potomci Muftića sa istoka stigli u Bosnu, teško je tačno utvrditi, ali se to zasigurno desilo u vrijeme turske uprave Bosnom. Za razliku od ove nepoznanice, sigurno je da je rodonačelnik Muftića šejh hadži hafiz Mustafa Vehbi (umro 1860) i od njega svi potomci nose ovo prezime. Na osnovu historijskih dokumenata i studije Alije Bejtića zna se da Muftići vode porijeklo iz 1605. godine i to od hadži Piri-Zade, čiji je sin šejh hadži Salih Piri-Zade (umro 1783. godine) bio kadija u Foči i imam u Carevoj džamiji. Iza sebe ostavio je sina  šejha Sulejman Piri-Zade koji je obavljajući dužnost kadije u Drinsko-fočanskom kadiluku, umro 1810. godine. Njegov sin šejh hadži hafiz Mustafa Vehbi bio je muftija  i pročelnik nakšibendijske tekije, a narod ga je zvao i  stari muftija. Kako je Mustafa Vehbi prvi dobio prezime Muftić (po zanimanju), to se on smatra i rodonačelnikom ove porodice.

Prezime Muftić ponijeli su njegova dva sina – šejhovi, hadžije i  hafizi: Salih Nijazija i Sulejman, kao i svi ostali njihovi potomci. Za Salih Nijazija zna se da je umro 1863. godine, ali ne i kada je umro njegov brat Sulejman, ali se na osnovu ove godine može zaključiti da su oba živjela sredinom 19. stoljeća.

Mada se na osnovu historijskih dokumenata ne može tačno utvrditi kad je živio, ipak - prema pisanju Faruka Muftića - najzanimljivija ličnost iz ovog roda je izvjesni hadži Avdaga, zvani Abdulah-aga, koji se dva puta ženio i prema šerijatu istovremeno živio sa obje supruge. Prva Fatima Bajrović rodila je šestoro djece: Mustafa-efendija, Salih-efendija, Nura (udata Pilav), Almasa (Pilav), Emina (Avdgić) i Selima (Avdagić), a druga također Fatima, prezimena Kutalija, čak desetero djece: Muhamed ef, Asim, Halid ef, Sadika Čengić, Hamid, zatim Hamid ef, Haso, Hatidža, Ahmo i Avdo ef.

Fočanski Muftići su kroz stoljeća stanovali u Sultan Bajazid mahali, zvanoj i Careva mahala, gdje su bili najbrojniji. No, dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, ova ugledna, obrazovana i bogata familija počinje ne samo materijalno nego i brojčano slabiti, jer im je, kao i drugim tamošnjim familijama, ograničavano korištenje trgovačko-zanatske djelatnosti i njihovih šumskih resursa. Neki članovi Muftića, zajedno sa drugim porodicama, počinju seobu u veće centre, pa i druge države. Između dva svjetska rata mnogi se doseljavaju u Sarajevo, da bi za vrijeme Drugog svjetskog rata Muftići i biološki bili istrebljivani, a u vrijeme agresije na BiH (1992-1995) i protjerani sa svojih ognjišta. Danas – kako piše u knjizi Faruk Muftić – nijedana fočanska porodica ovog roda nije se vratila na svoje ognjište, nego su se skrasili po evropskim, pa i prekookeanskim državama.

                                                                                                   * * *

Muftija je islamski pravnik koji je bio ovlašten da izdaje fetve - pravno mišljenje ili odgovor na neko šerijatsko ili državno-pravno pitanje. Ovaj dokument se izdavao  na traženje zainteresirane stranke a muftija ju je bazirao  pozivom na šerijatsko-pravni izvor. Muftija je bio najviši predstavnik muslimanskog duhovništva na određenom teritoriju. Svako veće mjesto u Osmanskom carstvu imalo je svoga muftiju.  Šejh-ul-islam je najviši muftija Osmanskog carstva. On je, čak od strane sultana, konzultovan pri svim važnijim odlukama pa čak i o pitanjima rata i mira. I pored toga, muftijina odluka za kadije (sudije) nije imala obavezujući karakter.

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio