Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
ALAUPOVIĆI PLEMIČKIH KORIJENA
16. 04. 2017.

Fojnička obitelj Alaupović prva je bosanskohercegovačka familija koja je postala članica Hrvatskoga plemićkog zbora u Zagrebu. Dogodilo se to u januaru 1997. godine kada je diplomu Zbora primio Vladimir Alaupović.

 
Tako danas mnogobrojna obitelj Alupović, razasuta širom Evrope i Amerike, svoje plemstvo "dobiveno davnom zaslugom predaka prenosi rođenjem, ali i učvršćuje i odgojem i potvrđuje životom". 
 
Korijeni Alaupovića sežu do 1333. godine kada se prvi put spominju u pisanim dokumentima, a njihovo porijeklo veže se za rudare Sase u Fojnici. U legendi o ovom rodu kaže se da je neki njihov predak po imenu Šćito Hlapović, kao njihov mogući praotac iz spomenute povelje Stjepana II Dabiše a i u „Istoriji narodnog predanja" Vlajka Palavestre, bio rudar i kako je imao zaduženje da svakog jutra u Fojnici budi rudare uzvikom "alle auf", što na njemačkom jeziku znači "brzo napolje". Tako on u narodu dobi nadimak Alup a od toga nadimka s vremenom posta prezime Alupović, koje se prenosilo s koljena na koljeno sve do danas. Prvi s tim nadimkom spominje se izvjesni Stjepan. Alaupovići su već u 14. i 15. stoljeću bili plemići a njihov porodični grb se može naći u nekoliko različitih grbovnika.
 
Ove i niz drugih detalja o ovom fojničkom rodu u knjizi "Šest stoljeća Alupovića" navodi Vladimir Alaupović, rođen 1945. u Sarajevu, po zanimanju zubni tehničar. Dugotrajnim istraživanjem autor je tako otkrio korijene, porijeklo, povijest i sadašnjost ove plemićke obitelji. Knjiga, međutim, ne oslikava samo povijest Alaupovića nego i vrlo važne događaje fojničkog kraja, gdje je njihova prapostojbina i jezgro, a prikazuje i prilike u srednjoj Bosni i dugu povijest Hrvata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
 
Koliki su utjecaj i ugled imali članovi ove obitelji, svjedoči i podatak da neki toponimi svoje nazive u Fojnici nose po ovoj familiji: most na ulasku u grad (Alaupovka), ulica u gradu i sl. Nikola Lašvanin u Ljetopisu tvrdi: "Nije bilo toliko poznate obitelji u srednjovjekovnoj državi, kao što je bila plamićka obitelj Alaupović. Oni su svojim ugledom sačuvali glavu s dolaskom Osmanlija." I Andrija Kačić Miočić u djelu "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" iz 1759. godine u popisu slavenskih knezova i vlastele također spominje Alaupoviće, a u nekim turskim dokumentima iz 1663. godine navode se dva fojnička Alaupovića: Jakov i Franjo, braća trgovci, dok se u dokumentima iz 1768. godine spominju tri kuće ove obitelji. Članovi ovoga roda spominju se i u važnim događajima iz 15. i 17. stoljeća.
 
Ova obitelj bavila se raznim poslovima; najjača njihova strana od 1885. do 1912. godina bila je trgovina, a njihov najpoznatiji predstavnik u ovom esnafu bio je Franjo, trgovac željezom i željeznom robom. Bili su članovi ovog roda uspješni i u podizanju i poslovanju pilana. U knjizi grupe autora "Fojnica kroz vijekove" spominje se Apanova pilana, vlasništvo Tome i Franje Alaupovića.
 
Imali su Alaupovići i teških trenutaka kroz povijest, a jedan od njih dogodio se i u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini (1992–1995) kada je tokom izbjegličkih dana iz stana Vladimira u Varešu misteriozno nestala vreća sa tridesetak kilograma dokumenata, spisa, fotografija te rodoslov, pečat i blago predaka Alaupovića staro šest stoljeća. Zahvaljujući sretnoj okolnosti da su za neke postojali kopirani primjerci na drugoj adresi, to neprocjenjivo blago je donekle spašeno.
 
U plejadi poznatih Alaupovića ovaj put vrijedi se prisjetiti Tugomira Marka Alaupovića (1870–1958), poznatog pjesnika, pripovjedača, autora "Napretkove" himne i političara i ministra vjera u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, zatim Marka, nadbiskupa vrhbosanskog  (1885–1979), a uz njega još 12 svećenika iz ovog roda bili su: Antonius, Petar, Marko, Vinko, Pavao, Juro, Vico, Anto, Andrija, Georgijus, Dragutin, Anzelmo (Frano).
 
Iz Fojnice su se Alaupovići širili u susjedna, ali i dalja mjesta, pa ih danas ima u Docu kod Travnika, Kiseljaku, Sarajevu, Brezi, Varešu, Tuzli, Mostaru, ali i u Zagrebu, Dubrovniku i Rijeci, kao i Sjedinjenim Američkim Državama.
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio