Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
MOSTARSKI KURTI POSTALI OD KASUMOVIĆA
05. 06. 2016.

 

U knjizi “Porodica Kurt iz Mostara – historija i rodoslov” autor Ahmet Kurttvrdi da su  prvi Kurti koji su došli u Mostar oko 1700. godine bila braća Halil i Mehmed Kurt. U ovaj hercegovački grad doselili su iz ličkog mjesta Perušić nakon pada tog dijela Osmanskog carstva u ruke Austrije. 
 
Fotos: Arif Kurt 1917. godine sa kćerkom Zarifom, te sinovima Ibrahimom i Muhamedom
 
U poglavlju u knjizi pod nazivom O mostarskoj porodici Kurt autor piše:
 
„Poslije svih istraživanja i dostupnih izvora o članovima porodice Kurt iz Mostara, a na osnovu njihovog tadašnjeg položaja u društvu, možemo reći da su njihovi preci u XVI, XVII i XVIII stoljeću bili pripadnici vojske Osmanskog carstva. Za vršenje vojne službe dobivali su timare, tj. feudalne lenove koji su uživaocu donosili prihode. Poslije osvajanja dijelova današnje Hrvatske i Mađarske dobili su posjede u tom dijelu carstva, vjerovatno zahvaljujući svojim ratničkim ili nekim drugim zaslugama. Kasnije prelaze u Liku, mjesto Perušić. 
 
Nadimak ili prezime bilo im je Kasumović. Poslije zauzimanja Like od strane Austrije izbjegli su u Bosnu. Oko 1700. godine dolaze u Mostar i uzimaju nadimak / prezime Kurt. Imali su više kuća u mahali Carina u Mostaru, gdje su svi Kurti i stanovali. Zahvaljujući prvenstveno svojim vojnim zaslugama, dobivaju timare koje kasnije kupovinom i ženidbom uvećavaju u okolini Nevesinja (sela: Kljuna, Sopilja i Bijenja), zapadnoj Hercegovini (Duvno, Broćanac, Biograci i Široki Brijeg), Stocu (Dabrica i Trijebanj) te u selima sjeverno od Mostara (Potoci, Humi i Lišani, Vrapčići, Goranci, Vihovići, Dobrč i Zijemlja) i južno od Mostara (Žulja, Hodbina i Opine). Ova imanja kasnije postaju nasljedna. Vjenčavaju se sa članovima porodica koje pripadaju istom društvenom sloju kao i oni.
 
Početkom XIX stoljeća zahvaljujući svojim prihodima i sposobnostima stekli su mjesto i ugled u Mostaru, te postepeno prelaze u ulemanskii sloj društva. Početak industrijske ere dočekali su pasivno. Vrijednost svojih nepokretnih imanja nisu ulagali u stvaranje novih vrijednosti. U periodu od 1908. do 1965., u toku raznih agrarnih reformi, uglavnom su ostali bez svojih imanja, a time izgubili mjesto i utjecaj u novonastalim društvima.
Za vrijeme Osmanskog carstva pripadali su vladajućoj, prvo vojno-feudalnoj klasi, a zatim ulemanskom sloju; za vrijeme Austro-Ugarske monarhije pripadali su sloju manjih zemljoposjednika i vjerske inteligencije. Uspostavom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca mostarski Kurti dijele sudbinu ostalih Bošnjaka, te dolaze u podređeni položaj i ostaju bez svojih posjeda. Neki od njih, završivši zanate, postaju dio radničke klase koja se u Bosni i Hercegovini počinje formirati između dva svjetska rata. Drugi Kurti se školuju te zauzimaju mjesta u društvu u skladu sa svojom strukom i znanjem. 
 
Početkom XXI stoljeća postoji pet glavnih grana Kurta iz Mostara nejednake veličine - članovi tri grane žive u Mostaru, jedna u Tuzli i Zagrebu, a jedna u Sarajevu i Visokom.
Porodica Kurta je dala, posebno potomci Muhameda Šefketa iz Tuzle, desetine doktora, pravnika, inženjera i profesora.
 
Nekoliko je poznatijih osoba iz porodice mostarskih Kurta. Među njima su:
 
Hadži Ahmet - aga Kurt alemdar (1810. – 1895.) - Sin je hadži Nuhan - age Kurta alemdara. Omogućio je izgradnju franjevačke crkve i samostana na Širokom Brijegu prodavši 1845. godine svoj posjed za njihovu  izgradnju. Svjedok je i učesnik burnih događaja u Konaku – sjedištu mostarske vlade, neposredno prije ulaska austrougarskih trupa u Mostar 1878. godine.
 
Hadži Fadil ef. Kurt muderis u Travniku (1845. – 1893.) - Sin je hadži Ahmeta, studirao je Islamske nauke nekoliko godina u Istanbulu. Po povratku sa studija postavljen je za muderisa u medresi u Travniku. 
 
Hadži hafiz kurra Muhamed ef. Kurt muderis u Mostaru (1850. – 1940.) - Mlađi je sin hadži Ahmeta. Oko 1870. godine otišao je na studije u Istanbul odakle se povratio u Mostar pred okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. godine. Bio je muderis Roznamedži Ibrahim ef. medrese u Mostaru.
 
Muhamed Šefket ef. Kurt muftija u Banja Luci i Tuzli (1879. – 1963.) - Sin je hadži Fadila. Bio je veoma progresivan vjerski radnik i stalno je biran za člana Vrhovnog vakufskog sabora. Za vrijeme Drugog svjetskog rata radio je na zaštiti Srba u Tuzli i njihovih vjerskih objekata pa je za taj humani gest odlikovan poslije 1945. godine.
 
Muhamed Kurt (1875. – 1943.) - Najstariji je sin Mustafe koji je opet bio sin Mehmed age, brata hadži Ahmet age Kurta alemdara. Prvi je profesionalni glumac iz Mostara koji je svoj glumački profesionalni angažman proveo u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u periodu od 1903. do 1909. godine.
 
Mehmed Dželaluddin Kurt (1876. – 1944.) - Mlađi je brat glumca Muhameda, pisac i advokat. Jedan je od dvojice prvih Bošnjaka koji su se upisali na neki univerzitet u Zagrebu. Prvi je bio Osman Nuri Hadžić 1893. Godine. Mehmed Dželaluddin je jedan od osnivača Hrvatskog pjevačkog društva Hrvoje u Mostaru. U Zagrebu je bio član odbora i opunomoćenik Hrvatskog potpornog društva Napredak za Hrvatsku i Slavoniju. Pisac je knjige sa zbirkom sevdalinki izdate 1902. godine.
 
Husnija Kurt (1900. – 1959.) - Peto je dijete hadži hafiza kurre Muhameda, muderisa u Mostaru. Bio je profesor mostarske Gimnazije i učesnik stvaranja nove Jugoslavije i Bosne i Hercegovine tokom Drugog svjetskog rata. Član predsjedništva AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a 1943. godine u Jajcu i Mrkonjić Gradu.
 
Od Kurta sa umjetničkim sklonostima mogu se izdvojiti Zlata Kurt, scenaristica iz Sarajeva, kći Husnije, kao i Zlatin sin Aleš Kurt, redatelj iz Sarajeva, te Ismet Kurt, sin Saliha iz Mostara. Ismetovi radovi u bakru predstavljali su Bosnu i Hercegovinu na Svjetskoj izložbi u Šangaju 2010. godine.“
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio