Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
HISTORIJA PORODICE DIZDAREVIĆA IZ VITINE
21. 04. 2017.

Prezime Dizdarević nastalo je od turske riječi dizdar dodavanjem na nju sufiksa ović. Dizdar na turskom jeziku označava zapovjednika gradske tvrđave, kakve su se u srednjem vijeku gradile kao utvrda radi odbrane od neprijateljske vojske.Ti čuvari tvrđave / dizdari bili su ljudi od povjerenja turske vlasti i posjedovali su svoju stražarsku službu – čuvare.

 
Piše: Raif Čehajić, publicist
 
Fotos: Rodoslov Ibrage Ddizdarevića
 
Kako su u Bosni i Hercegovini u vrijeme turske uprave u mnogim mjestima postojale tvrđave, to je bilo i više dizdara koji su po svom zanimanju (obavljanju dužnosti zapovjednika tvrđave) kasnije dobili prezimena. Otuda u više mjesta postoje prezimena izvedena od ove turske riječi: Dizdar i Dizdarević. Naravno, oni u većini slučajeva nisu u međusobnom krvnom srodstvu, osim što su prezimenjaci. Dakle, prezime Dizdarević je ergonim jer je nastalo od zanimanja nekog njihovog davnog pretka koji je bio dizdar.
 
Jedna od bosanskohercegovačkih tvrđava u to doba bila je i ona Vrgoročka, blizu Vitine, u kojoj je dizdar bio jedan od članova današnjih Dizdarevića, porijeklom iz Vitine kod Ljubuškog. Prema podacima iz knjige “Hercegovina” (objavljena 1909. godine), autora Jevte Dedijera, historičara koji je prvih godina 20. stoljeća istraživao antropogeografske prilike u tada seoskoj općini Vitina (danas mjesna zajednica koja pripada općini Ljubuški, a za vrijeme istraživanja ju je činilo 12 sela pod nazivom Mala), naselje se sastojalo, po sadržaju i arhitekturi, od dva različita dijela: čaršije u ravni i muslimanskih kuća pri strani. Stanovništvo u 260 kuća je bilo muslimansko i katoličko. Muslimani su uglavnom bili age (veleposjednici), zanatlije i trgovci, a katolici kmetovi na imanjima muslimana.
 
Historičar Jevto Dedijer piše da je početkom 20. stoljeća u Vitini najmnogobrojnija, i ujedno najstarija, porodica bila Dizdarević, koja je živjela u 15 kuća. Predanje kazuje da su se Dizdarevići u Vitinu doselili iz Eski Babe (u oblasti Anadolija u Turskoj) za vrijeme turskog zauzimanja Hercegovine, što je druga polovina 15. stoljeća. Dakle, od tog doba Dizdarevići žive u Vitini.
 
Porodice Dizdarevića – kako navodi autor knjige “Hercegovina” – jedno su pleme sa Mesihovićima koji su živjeli u četiri kuće. Mada Jevto Dedijer u knjizi to ne tvrdi, logično je da su Mesihovići (prema broju članova malobrojniji) nastali iz Dizdarevića. Kada i ko je rodonačelnik Mesihovića koji se izdvojio iz Dizdarevića promijenivši prezime, u literature se ne navodi.
 
U pomenutom razdoblju, pa i ranije, u ovom kraju historijske okolnosti bile su dosta složene te su se neke familije, a među njima i Dizdarevići, iz različitih razloga (političkih, ekonomskih i sl.) počele iseljavati. Za neke porodice Dizdarevića pouzdano se zna da su se između dva svjetska rata iselile u srednju Bosnu (Fojnica, Sarajevo i dr.).
 
Kako je zapisano u matičnim knjigama Imamata džemata u Ljubuškom, u Domovnici (Kućnoj listi) broj 366 iz 1929. godine, jedna od porodica Dizdarevića, čiji je starješina bio Alija, sin Hasana ( rođen 1862. godine) stanovala je u Vitina mahali na kućnom broju 262: Alijina supruga Paša i njeni sinovi: Hasan, Sejfulah, Safet, Husein i kćerka Nusreta, te Sejfulahova žena Sadija i njihov sin Ahmet, te Hasanove kćerke Paša i Fatima kao i sin Alija. 
 
Prema Spisku birača iz Vitine za izbore u Kraljevini Jugoslaviji 1936. godine vidljivo je da se od 13 tada živih članova roda Dizdarević  – koliko ih se nalazilo na spisku, mada nedostaje ime Huseina – većina njih bavila zemljoradnjom. Ako se zna da je početkom 20. stoljeća u Vitini bilo 15 kuća Dizdarevića, znači da se broj domaćinstava ovog roda ni tridesetak godina kasnije nije bitnije izmijenio (mada je u jednoj kući, vjerovatno, živjelo i više njih.
 
Kakav je šezdesetih godina 20. stoljeća bio raspored kuća Dizdarevića, na internetskom portal Ljubusaci.net objasnio je 2013. godine rođeni Vitinjanin a danas stanovnik Sarajeva profesor Kemal Mahić, tvrdeći da se na dijelu Vitine koji se zove Mahala, u neposrednoj blizini “zbijenih kuća” porodica Ključanin i Hafizović, nalazila i kuća Salke Dizdarevića, a dalje su se nastavljali domovi dvojice braće Dizdarevića – Alije, zvanog Guto i Hazima, zvanog Doktor.  U kući Alije živjela je njegova familija, supruga Sulta, te djeca: Fatima, Rukija, Bera, Naida i sinovi Mujo i Dervo, koji je uz ime nosio i titulu inženjer.  Objašnjavajući sudbinu Alijine porodice, Kemal Mahić će reći da su roditelji (Alija i Sulta) odmah nakon završetka prošlog rata umrli i da su sahranjeni u Konjicu, te da u ovom gradu žive svi njihovi potomci, osim kćerke Naide, koja se nastanila u Zavidovićima. 
 
O antifašističkoj orijentaciji Dizdarevića iz Vitine prije, tokom i poslije  Drugog svjetskog rata postoji više primjera, a dva su karakteristična. Nakon što se između dva svjetska rata jedna njihova porodica iselila iz Vitine i stigla u Fojnicu, antifašističkom pokretu su se priključili Zija, poznati književnik koji je u 26. godini život završio u logoru Aušvic, te braća Nijaz, Raif i Faik. Ilegalnom radu i partizanima se u Vitini početkom Drugog svjetskog rata priključio i Safet, rođen 1918. godine koga su – prema historijskim izvorima, a i tvrdnjama njegovog sugrađanina Mugdima Mesihovića, danas nastanjenog u Sarajevu – 1944. godine vlasti uhapsile i ubile, te se vodi kao nestala osoba.
 
No, iz pasivnog  kraja, kakva je nakon Drugog svjetskog rata bila Vitina i njena okolina, stanovništvo se, pa i neki Dizdarevići, u potrazi za boljim životom, počinje iseljavati iz svog zavičaja. Na osnovu podataka iz matičnih knjiga, zna se da su se iz Vitine u Zenicu iselio Husein, rođen 1913. godine, a njegov sin Vahid, rođen 1954. godine, odatle u Bihać, iz kojih će se kasnije generacije ženidbom  i udajom širiti i naseljavati u druga mjesta, pa i zapadnoevropske države.
 
Iz roda Dizdarevića u Vitini kod Ljubuškog nastalo je više familija. Jedna od njih je i ona Ibrage Dizdarevića koji je živio u prvoj polovini 19. stoljeća. Ibraga je imao sina Salih-agu za koga se - na osnovu Matice umrlih , knjiga 1 Imamata džemata u Ljubuškom - pouzdano zna da je umro u Vitini 1936. godine. Salih-agina djeca su bili sinovi Safet i Alija. Na osnovu matične knjige rođenih (knjiga broj 3) i Domovnice (Kućne liste) broj 366 koja se nalazi u Matičnom uredu općine Ljubuški, vidi se da je Alija bio zemljoradnik (težak). Alijina djeca su: Hasan (Vitina, 27.5.1900. - ? ), Sejfulah (Vitina, 1.2.1906. - ? ), Safet (Vitina, 20.2.1909.- ? ), Husein (Vitina 15.2.1913- Zenica, 1981.) i Nusreta (Vitina 1925.- Zenica, 2000.).
 
Husein je u braku sa Adilom Karabegović imao potomke: Aliju koji je i rođen a i umro 1945. godine, zatim Vahida, Halidu, Halida i  Vahidu. Huseinov sin Vahid, po zanimanju taksista, rodio se u Bihaću 1954. godine i u braku sa Zlatkom Hamulić dobio dva sina: Sejfu / Arnela, rođenog 1977. godine i Damira (1978,). 
 
Osim u Vitini, Dizdarevići su živjeli, a vjerovatno i danas žive, i u Ljubuškom.                        
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio