Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
DUSPERI UGLEDNI GRAĐANI I PODUZETNICI
14. 12. 2016.

U analima je zabilježeno da je u Kraljevoj Sutjesci 1914. godine načelnik bio Anto Dusper (1846–1925) kome je za besprijekoran rad Središnji odbor Hrvatske zajednice za Bosnu i Hercegovinu odao pismeno „osobito priznanje i duboku zahvalu za uspješan požrtvovni i neumorni patriotični rad za unapređenje i procvat ove naše hrvatske kulturno-ekonomske organizacije“. Prema kazivanju povjesničara, u to vrijeme u Kraljevoj Sutjesci su bile dvije kuće Duspera, vjerovatno s više porodica. 
 
Fotos: Anto Dusper je 1914. godine bio načelnik u Kraljevoj Sutjesci
 
Odakle Dusperi vode porijeklo? U dosta neistraženoj povijesti ove obitelji stoji da su Dusperi iz Rakitnog kod Posušja, odakle su se doselili prvo u Dobošnicu, a odatle u Sutjesku. Kada je to bilo, ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali se prema matici krštenih osoba u samostanu u Kraljevoj Sutjesci prvi put spominju 1817. kao Dusparovići, da bi kasnije skratili prezime u Dusper. Prema ovom izvoru, javljaju se i u Bulčićima 1858. godine.
 
„Jedan predak ove obitelji, Anto, sin onoga gradonačelnika Sutjeske, doseljava se u Čatiće“, kazivao je 1994. godine Jozo Dusper, danas 82-godišnjak. „Bilo je to doba austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, za vrijeme gradnje željezničke pruge od Zavidovića do Mehurića, odakle se izvozilo drvo. Antin sin Ivo i njegova supruga Marija na šumskom radilištu Mehurić otvorili su trgovinu i kafanu, te su radeći stekli kapital“, kazuje Jozo. 
 
Ivo (1873–1916) i Marija imali su djecu: Jozu, Antu i Katarinu. Od te loze je i naš sagovornik Jozo, od oca Ante i majke Luce, koji su rodili devetero djece, ali su neka u djetinjstvu umrla, a ostali su živjeti  Ivo, Jozo i Tereza. Sudbina je ovo troje Antine djece odvela na tri različite strane: Ivo je nakon završenoga šumarskog fakulteta ostao živjeti u Zagrebu, a kasnije se preselio u Našice, gdje je bio ugledni građanin te ga je ponekad znao posjetiti i predsjednik tadašnje države Josip Broz Tito. Tereza se udala za Branka Ptičara u Sarajevo, a jedino je Jozo, rođen 1927. godine u Čatićima, ostao u rodnome mjestu.
 
Dusperi su nakon završetka Drugoga svjetskog rata imali kafanu, nastavljajući porodičnu tradiciju. Nju je vodila Jozina maćeha Anđelka. No 1948. godine, s donošenjem zakona o nacionalizaciji u Jugoslaviji, imanje i kafana u Čatićima su Dusperima oduzeti, pa se Jozo zaposlio u zemljoradničkoj zadruzi u Obrama kao poslovođa. Kako se ta zadruga kasnije pripojila trgovačkom preduzeću „Rudar“, Jozo do penzionisanja, 1981. godine, ostao u tome preduzeću.
 
Budući da se vlast u državi postepo demokratizirala, liberaliziran je i privatni biznis, pa je u Čatićima 1961. godine Jozo sagradio novu kuću i u njoj otvorio kafanu.
 
Dusperi su bogata trgovačka i ugostiteljska porodica s velikim imanjem u Kraljevoj Sutjesci i Visokom. Tradiciju poduzetništva nastavila su Jozina tri sina: Anto, Miro i Tomislav, koji su nabavili kamione i pružali prijevozničke usluge, a kasnije su tu djelatnost proširili na pružanje još nekih  usluga.
 
                                                                 * * *
Dusperi su u svim vremenima davali pečat sredini u kojoj su živjeli i u kojoj obitavaju. Danas tu tradiciju nastavljaju Jozini sinovi: Anto, Miro i Tomislav, koji su uspješni poduzetnici u prijevozničkoj djelatnosti.
 
Ova porodica je ostavila traga i u arhitekturi Kraljeve Sutjeske gradnjom tipične porodične bosanske kuće. Uz Franjevački samostan, ona je prava turistička atrakcija, te je često obilaze ne samo turisti nego i državne delegacije.
 
Kuća je posebna po stilu gradnje. Posjeduje dvije verande, zidani šporet, ognjište, peć s lončićima, koja je atrakcija ove kuće. Nekada je bila vlasništvo Ante Duspera, koji je u to vrijeme obavljao dužnost načelnika Kraljeve Sutjeske. Dugi niz godina kuća je pod zaštitom države, a nedavno je obnovljena sredstvima hrvatske vlade. Kuća je stara oko 300 godina, i ona je prvi objekat kakanjske općine stavljen pod zaštitu države kao spomenik kulture od naročite vrijednosti.
 
(Odlomak iz knjige Raifa Čehajića "Čitanje porodičnog stabla - stare kakanjske porodioce")
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio