Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
OD GALIJAŠEVIĆA NASTALO JOŠ PET PORODICA
19. 06. 2016.

Utemeljen prije tri stoljeća u okolini Tešnja, a možda i prije, šireći se iz svoga zavičaja, rod Galijaševića dao je kroz historiju više istaknutih i značajnih ličnosti. A trenutno je najpoznatiji holivudski glumac 30-godišnji Edin, umjetničkog prezimena Gali (zbog teškoga engleskog izgovora Galijašević skraćeno na Gali), poznat iz američke televizijske serije Momci s Madisona (Mad Men), koju je 2010. emitirao i BHT 1.

 
Kako je Edin iz rodne Velike Kladuše (negdje piše iz Bužima) stigao u Hollywood. U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu kao sedmogodišnji dječak protjeran je zajedno s roditeljima iz Velike Kladuše; našao se u Njemačkoj, gdje je počeo amaterski nastupati u pozorištu, da bi potom stigao u Sjedinjene Američke Države, prvo u Saint Louis, a onda u Kaliforniju. Prvi veći nastup u ulozi glumca profesionalca imao je u TV seriji Momci s Madisona reditelja Matthewa Weinera, u kojoj je tumačio ulogu Kurta Smitha. To mu je donijelo ne samo slavu nego i najveće televizijske nagrade, kao što je prestižna Emmy za sporednu ulogu, i otvorilo vrata holivudskih studija da bi potom, zajedno sa slavnom Nicole Kidman, igrao u filmu o književniku Ernestu Hemingwayu pod nazivom Hemingway and Gellhorn.
 
Loza Galijaševića iz Velike Kladuše, kojoj pripada i holivudska zvijezda Edin, zasigurno vodi porijeklo od tešanjskih Galijaševića. Kada se neki od predaka iz Tešnja odselio u Krajinu, historičari nisu detaljno istražili, mada se u nekim dokumentima navodi da je Firuz, sin Ibrahima Hakija, 1878. godine iz Tešnja odselio u Banju Luku. Tamo, u okolini Male Kladuše, postoji selo čiji su stanovnici upravo mnogobrojni Galijaševići. Naime, prema pisanju pravoslavnog popa Milana Karanovića u knjizi “Pounje i Bosanska krajina” u naselju Dolovi postojalo je početkom 20. stoljeća pet kuća Galijaševića. Kasnije su se Galijaševići proširili, pa su koju deceniju kasnije živjeli u 25 kuća, a neki su od ovog roda uzeli prezime Esmerović, a drugi Hrumanović i Hasić. 
 
Prezime Galijašević, kako je tvrdio zenički muzeolog Fikret Fićo Ibrahimpašić, nastalo je od zanimanja nekoga njihovog pretka koji je radio na galiji (veliki, starinski brod na vesla koji je služio za trgovinu i ratovanje), a mornar koji je radio na brodu nazivan je galijašem. Jedan od tih moreplovaca galijaša, kršćanin, prema predanju bilo je to još 1304. godine, pobjegao je iz zarobljeništva s mletačke galije u Krajinu i narod ga nazvao Galijaš, da bi kasnije to njegovo ime prešlo u prezime Galijašević.
 
U Tešnju, navode historičari, Galijaševiće su nekada zvali po katoličkoj familiji i Ponjavićima, jer su, pričalo se, Galijaševići nastali od njih. Zapravo, u Raiševu i Komušini živjeli su preci Galijaševića. Fikret Fićo Ibrahimpašić piše da je Smail Galijašević pričao da je njegov djed, također imena Smail-aga (1870–1939), sve do svoje smrti svake godine u crkvu u Kondžilu slao po 100 litara gasa / petroleja. Drugi opet pričaju da je Salih Galijašević, rođen 1815., poklonio zemljište za gradnju crkve u Kondžilu. Sve to ukazuje na neku davnu vezu ovog roda s crkvom u Kondžilu. Ako je to tako, onda se postavlja pitanje kada su to Galijaševići s katoličanstva prešli na islam? Historičari ne daju odgovor na ovo pitanje, ali tvrde da je ovaj rod u posljednjih 200 godina pretrpio velike promjene i da su u tome periodu od njega nastale još tri porodice: Hadžimujići, Hadžiisići i Mahmutefendići. Nakon smrti svojih predaka neki članovi ovih triju familija napustili su svoje ranije prezime. To se vidi, kako tvrde povjesničari, iz gruntovnice u Tešnju, osnovane 1885. godine. Te godine Galijaševići, od kojih će kasnije nastati još dvije familije (Ferizbegovići i Šehagići) posjedovali su oko 40 kuća i dućana u tome gradu.
 
Među podacima objavljenim 2011. godine na portalu www.galijasevici.ba navodi se ime najstarijeg Galijaševića iz Tešnja, koga  historičari spominju u literaturi, Halil-age (1840–1910), čiji se predak u vrijeme turske uprave u Bosni ovdje nastanio, dobivši velike posjede ne samo u Tešnju nego i u okolini Prnjavora i Dervente. Halil–agin sin Hamdo (1865–1928) oženio se Zuhrom Abduzaimović i s njom izrodio sinove: Bećira (1898–1963), Aliju (1900–1929) i Mahmuta (1904–1977), te kćeri Aišu (udatu Pićanin), Ramku (Hatibović), Dudu i Nefu. 
 
Istražujući genealogiju Galijaševića, Fikret Fićo Ibrahimpašić je ustvrdio da je Hamdo bio maloposjednik te da se bavio poljoprivredom i pčelarstvom. Najstariji Hamdin sin Bećir zavolio je knjigu te se nakon osnovne škole upisao u Trgovačku akademiju u Tuzli, a završio je u Sarajevu. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu kao austrougarski vojnik. Nakon 1918. godine zaposlio se u Trgovačkoj banci u Tešnju, gdje se politički angažirao. Bio je, uz ostalo, i predsjednik Muslimanskog društva „Gajret“. Radeći u Banjoj Luci, pridružio se potpisnicima poznate Rezolucije banjalučkih muslimana upućene Vladi NDH-a 12. novembra 1941. godine, u kojoj su osuđeni progoni i zločini nad Srbima, Židovima i Romima. Od 1945. godine Bećir je radio i živio u Sarajevu, gdje je ostavio svoje potomke: Zibu (1922–1942), Šemsu, Emira, Hamzaliju (1925–2005) i  Ferida (1928–2010). 
 
Druga dva Hamdina sina ostavila su ove potomke: Alija kćerku Amru, a Mahmut: Aliju, Enisu, Hamdu, Enesa, Mustafu i Huseina. Najmlađi Mahmutov sin Husein u penzionerskim je danima, istražuje vlastitu genealogiju te je na internetu postavio i porodični portal www.galijasevici.ba, na kome je predstavio porijeklo ovog roda.
 
U plejadu poznatih Galijaševića ubraja se i Ibrahim zvani Haki, rođen 1857. godine u Tešnju, gdje je i umro 1927. Bio je sin haži Isin. Kada je haži Iso preselio na onaj svijet, neki njegovi potomci su uzeli očevo ime za prezime dodajući mu sufiks -ić te se prezivaju Hadžiisići, dok je Ibrahim zadržao ranije prezime. Ibrahim je sina Firuza poslao na školovanje u Kairo, što je za ono vrijeme bio veliki podvig. Ostala Ibrahimova Hakijeva djeca: Fehim, Danijal, Edhem i Hakija bila su većinom poduzetnici i službenici. Napustili su Tešanj i živjeli u Moševcu kod Maglaja, Tesliću, Banjoj Luci i Sarajevu. Kako je s trgovačkih putovanja Ibrahim Haki donosio dosta vrijednih predmeta iz Beča, Pešte i Zagreba, u kući je imao neku vrstu muzeja, a početkom 20. stoljeća direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ćiro Truhelka angažirao ga je na amaterskim arheološkim istraživanjima u okolini Tešnja. O Ibrahimu Hakiju u narodu se prepričava još jedna zanimljivost: Haki je živio istovremeno sa tri žene; prva mu je rodila osmero djece, druga troje, a treća četvero.
 
Galijaševići su se od prvih predaka poljoprivrednika školovali i udaljavali od prvobitnog zanimanja, te ih danas ima raznih profesija, od zanatlija, službenika i političara do novinara, profesora, inženjera, ljekara, ekonomista i dr. Od sadašnje generacije političara poznat je kontroverzni Dževad te bivši premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem, zatim političarka i ministrica u ZDK-u Bernadeta, publicist Alija i dr. Među poznate Galijaševiće ubrajaju se i novinari Adil (Radio Sarajevo) i Mugdim („Avaz“, a ranije „Oslobođenje“), koji je 2011. godine objavio i knjigu “Suza na mezaru“.
                       
                                               **
 
Mahmutefendići su postali od roda Galijašević. Na tu činjenicu podsjeća i književnik Kemal Mahmutefendić u pjesmi pod nazivom “Tešanjski rodoslov” u kojoj, uz ostalo, kaže i ovo:
 
“…A svi su se zvali Galijaševići,
A poslije dođoše Mahmutefendići
(Nije im, valjda, dosadila
Besprekidna linearnost?), samo
Što Galijaševići nisu Mahmutefendići,
A Mahmutefendići i dalje jesu Galijaševići…”
 
(Odlomak iz knjige „Naši korijeni – od rodonačelnika do savremenika“, autora Raifa Čehajića)
 
 
 
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio