Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
KLJUJIĆI PREDODREĐENI ZA STALNE SEOBE
25. 03. 2017.

U drugoj polovini 20. stoljeća u Kaknju su živjele dvije ličnosti istog imena i prezimena - Anto Kljujić. Mlađi Anto je bio poznati političar i nadasve čistokrvni marksist i često sekretar Općinskog komiteta Saveza komunista, a onaj stariji nogometaš iz prve generacije FK „Rudar“, te kasnije direktor Kina „Radnik“ i poznati pčelar. Nisam u detalje dokučio šta su bili u rodu, ali vjerovatno bliži rođaci. Da ne bilo zabune, valja odmah razjasniti da je ovo priča o starijem Anti Kljujiću.

 
Fotos: Anto Kljujić, stariji
 
Porodica Kljujić je poljskog porijekla i njen član koji se prvi doselio u Kakanj bio je poštanski službenik Stjepan, koji je u Bosnu stigao iz Poljske za vrijeme Austro-Ugarske kao stručnjak; prvo u Rudnik u Zenici. U Kakanj doseljava po državnom dektretu 1902. godine u vrijeme kada se ovo naselje još zvalo Zgošća. Kako ga je ovdje uputila državna administracija, Stjepan je dobio stan u Srednjoj Koloniji, u prvoj kući u nizu, u kome mu se 1910. godine rodio sin Anto, protagosnit ove priče.
 
No, kako je familija Kljujić sudbinom tadašnjih okolnosti bila predodređena za stalne seobe, desilo se tako da je koju godinu nakon rođenja sina Ante Stjepan dekretom opet premješten u drugo mjesto, ovaj put u Doboj, u kome je ostao do prvih godina Drugog svjetskoga rata kada – mada poliglot (govorio je italijanski, njemački i domaći jezik) – nije mogao raditi na željeznici već u Rudniku. Potom, opet dekretom, 1942. godine premješten je iz Kaknja u Oriovce kod Slavonskog Broda, u kome mu se 1944. rodio sin Zvonko. Poslije Drugog svjetskog rata Anto  je trebao raditi u Sekretarijatu za rudarstvo u Zagrebu. Međutim, zbog čežnje za rodnim krajem i zbog roditelja, ipak se - da li dekrertom ili svojom voljom - 1948. vraća u Kakanj u kojemu ostaje živjeti do kraja života. 
 
Kao član napredne porodice pratio je ukupna zbivanja te 1950. godine kada  nabavlja jedan od prvih radioaparata u Kaknju, a širokih vidika i poimanja obrazovanja, kao važnog faktora u životu svake ličnosti, djecu školuje. Tako je sin Zvonko kasnije zavšio srednju školu, pa Mašinski fakultet da bi potom postao priznati stručnjak u EMSO-u Rudnika mrkog uglja.
 
Mada vrhunski menadžer, izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini okolnosti su ga prisilile da napusti Kakanj i nastani se u Zagrebu, u kojemu, u drugoj deceniji 21. stoljeća, u penzionerskim danima, sa sinom pokreće privatnu firmu postajući stručnjak za hidrauliku i izvođenje podvodnih radova.
 
Još prije izbijanja rata u Bosni i Hercegovini Zvonkim otac Anto je napustio ovaj svijet, upravo onako kako je i živio, tiho i nečujno, da bi kasnije iz Zagreba tu porodičnu kuću iznad stadiona „Rudara“ njegovi je potomci prodali. Time se završava i priča o porodici Kljujić u Kaknju, čiji potomci nastavljaju porodičnu tradiciju stručnosti, poštenja i inventivnosti u Zagrebu. 
 
R. Čehajić 
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio