Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
DUVNJACI - DOSELJENICI S DUVANJSKOG PODRUČJA
11. 05. 2017.

Prezime Duvnjak je istovjetno s etnonimom Duvnjak, nazivom stanovnika Duvna, kojem danas odgovara prostor općine Tomislavgrad u Bosni i Hercegovini. U starijim vremenima pojavljuje se i oblik prezimena Dumnjak, koji je izveden od Dumno, nekadašnjeg naziva Duvna.

 
Piše: Ante Ivanković, publicist
 
Fotos: Fra Stjepan Duvnjak
 
Duvnjak je, dakle, doseljenik s duvanjskog područja, kojem je dotadašnje prezime najprije zamijenjeno nadimkom, dobivenim prema nazivu kraja iz kojeg je stigao, a što je kasnije postalo i novim prezimenom. Danas se na duvanjskom području prezime Duvnjak susreće jedino u Šujici (20 obitelji s 90 duša), jer Šujičaci svoje mjesto i nisu smatrali dijelom duvanjskog kraja. 
 
Bosanski biskup fra Jeronim Lučić svjedoči da se u vrijeme njegova pastirskog pohoda župi Garčin pokraj Slavonskog Broda 1. svibnja 1621. godine o vjernicima brine župnik fra Marijan Dumn(j)anin. U  biskupskim popisima bosanskohercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću zabilježeno je više grafijskih oblika tog prezimena. 
 
U Dragićevićevom popisu iz 1741/1742. godine:  Duvgnach: u Crnotini pokraj Sarajeva 11-člana obitelj Mate Duvnjaka;  Duvniach: u Kablićima pokraj Livna šestočlana obitelj Mije Duvnjaka, u Donjim Rujanima također pokraj Livna petočlana obitelj Ivana Duvnjaka i u Zastinju pokraj Livna osmočlana obitelj Nikole Duvnjaka; Duvgnanovich: u Matić Selištu (danas selo Matići u općini Orašje) šestočlana obitelj Mije Duvnjanovića i u Oštroj Luci pokraj Orašja četveročlana obitelj Ante Duvnjanovića (pogrešno upisano kao Davgnanovich); Dumgnanovich: u Seoni pokraj Srebernika tročlana obitelj Ante Dumnjanovića.
 
U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine:  Duvngak u Gornjem Polju (Glamoč) dvije obitelji Duvnjak s po četiri duše: Antina i Ilijina; Dumngak: u Bukovoj Gori (tada stara župa Livno, danas općina Tomislavgrad) četveročlana obitelj Šimuna Dumnjaka i u Osmanlijama pokraj Kupresa sedmočlana obitelj Mate Dumnjaka; Dumnich: u Špionici pokraj Srebrenika sedmočlana obitelj Petra Dumnića. 
 
Odrednica Duvnjak javlja se i uz imena nekih franjevaca, ali ne kao prezime već kao oznaka mjesne pripadnosti: fra Luka Duvnjak je 1557. godine, kada su Osmanlije spalili franjevački samostanu u Rami, s još pet ili šest subraće u njemu je živ izgorio; fra Ante Duvnjak  je  1681. godine na kapitulu Franjevačke provincije Bosne Srebrene održanom u Fojnici izabran za gvardijana  samostana u Rami.
 
Na livanjskom području danas Duvnjaci žive: u Čukliću, Lipi, Grgurićima i Priluci.  
 
Na kupreškoj visoravni  (Donji Malovan) Duvnjaci su pravoslavne vjere, a jedan od njih je došao u Veliki Guber pokraj Livna „na ženistvo“ u obitelj Arnaut, gdje mu i danas žive potomci. Nekoć su bili među najbrojnijim rodovima na kupreškoj visoravni, ali su nakon Prvog svjetskog rata  Duvnjaci „solunaši“ nagrađeni imanjima u okolici Donjeg Miholjca, a nakon Drugog svjetskoga rata  dio ih je koloniziran u Vojvodinu a dio kao pripadnici četničkih postrojbi (vojvoda Niko Duvnjak) nastanio se u Londonu.
 
Dio stanovnika Mostara s prezimenom Duvnjak su islamske vjere.
 
Duvnjaci sele i u susjednu, tada mletačku Dalmaciju, a s prezimenom koje ih podsjeća na zavičaj upisani su u popisu pučanstva Splitske nadbiskupije iz 1725. godine, kada je nadbiskup Ivan Krstitelj Laghi upisao dva oblika tog prezimena:  u Vrlici dvije obitelji i šest duša s prezimenom Dumnjak: Grgureva i Petrova; u Blatu na Cetini poviše Omiša petočlana obitelj Bože Duvnjana. U Vrlici je godine 1726. zabilježeno da je Ante Grabovac, najstariji brat mnogo poznatijeg fra Filipa Grabovca, hrvatskog književnika i mučenika, kumovao na krštenju sinu Ivana Dumnjaka iz Vrlike.
I u Blatu na Cetini, u Omiškoj zagori, godine 1792. spominje se Mate Dumnjak pokojnog. Petra,  koji je s Mijom Galom (Galićem) pokojnog Ivana za račun sinjskih trgovaca Vuletića obavljao prijevoz putnika skelom preko Cetine za godišnju plaću od 760 lira. I u Parčiću pokraj Drniša u drugoj polovici 18. stoljeća zabilježeno je prezime Duvnjak (u izvorniku Duvngach). 
 
U austrijskom zemljišniku iz 1830. godine u Garjaku pokraj Vrlike upisano je sedam obitelji s prezimenom Dumnjak (danas Duvnjak): trojice sinova Antinih: Bože, Petra i Marka, zatim Matije Jurina, Joze Martinova i Nikole Mijina. U Cetinskoj  i Drniškoj krajini Duvnjaci prema popisu iz 2001. godine žive u šest naselja sa 17 obitelji i 39 duša: u Vrlici (četiri obitelji, 17 duša), Garjaku (4, 5), Sinju (2, 6) i Vinini pokraj Trilja (1, 1); u Čitluku pokraj Drniša (4, 7)  i Oklaju (2, 3).
 
Budući da je se broj Duvnjaka u Hrvatskoj za posljednjih šezdesetak godina (od popisa iz 1948. godine do popisa iz 2001. godine) učetverostručio, to jedino može značiti da su doselili. Najvjerojatnija je pak mogućnost iz Bosna i Hercegovina, gdje je Duvnjaka i najviše bilo. I to sva tri vjerozakona, iako su katolici u većini. Primjerice na srednjodalmatinskom području najviše Duvnjaka doselilo je nakon Drugom svjetskog rata, i to s područja Livna, Šujice, Bugojna, pa na primjer u Kaštelima popis iz 2001. godine zabilježio je 43 obitelji sa 134 duše, Solinu (27, 99), Splitu (35, 79), Podstrani (3, 14), Žrnovnici (2, 7), Supetru (3, 6) itd. 
 
Slično je i u cijeloj Hrvatskoj. Primjerice samo iz Šujice je u posljednjih dvadesetak godina u Zagreb (2001. godine 87 obitelji, 252 duše) je preselilo deset obitelji s prezimenom Duvnjak, a mnogo više iz livanjskih prebivališta Duvnjaka. Posebno im je primamljivo Đakovo (43, 145), Osijek (20, 55) i njegova okolica (u Valpovu: 18, 66).
 
Prezime Duvnjak  imaju 1923 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 214. hrvatsko prezime. Duvnjaka je najviše: u Zagrebu (87 obitelji sa 252 člana), Đakovu (43, 145), Kaštelima (43, 134), Solinu (27, 99), Splitu (35, 79), Koški pokraj Valpova (18, 66), Virovitici (21, 62), Sesvetama (14, 58), Osijeku (20, 55), Dugom Selu (11, 45). 
 
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio