Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
AJANOVIĆI PORIJEKLOM IZ MALE AZIJE
08. 05. 2017.

 Ajanovići su znamenita tešanjska begovska porodica, a njezini članovi još u osmanskom razdoblju Bosne bili su zabiti (zapovjednici, oficiri) i smatrani su pripadnicima ešrafa (plemstva). Historičar L. Thalloczy za njih kaže da potiču iz Male Azije, a da u Bosni žive “već 300 godina”, što znači da su se tu doselili krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. 

 
Fotos: Dr. Ekrem Ajanović
 
U austrougarskom razdoblju posebno su se isticali Hamdi-beg i Ali-beg Ajanović, koji su bili tešanjski gradonačelnici i ulazili u red krupnih veleposjednika. Ali-beg je umro 1915. godine. U sudskim spisima ostalo je zabilježeno njegovo reagiranje na udaju njegove kćerke Zinete za Dedagu, sina Džafer-age Pobrića, krajem 1909. godine. Ali-beg Ajanović žalio se kod Šerijatskog suda u Tešnju “pošto Džafer-aga Pobrić njemu (Ali-begu Ajanoviću) kufw (prilika) nije, jer da dosada iz Ajanovića familije nijedna ženska za Pobrića familiju nije se udala niti da Džafer-aga Pobrić u imetku njemu ravan nije, te je tražio da se Zineta iz kuće Džafer-age Pobrića ostrani i vjenčanje zapriječi”. 
O tome u dokumnetu ABiH, ZMF, Präs. 484/1910.; članak objavljen u listu Die Zeit , 10. aprila 1910. godine, između ostalog piše i ovo:  
 
„Šerijatski sud za ustanovljenje kufwa Dede Pobrića na prijedlog stranaka pozvao je erhabi vukufe, od kojih su hadži Mehaga Aličehajić, Zija-beg Đonlagić, Halid-aga Galijašević i Ahmed-aga Abduzaimović izjavili da je sin Džafer-age Pobrića kufw Ali-begovoj kćeri Zineti i da je Džafer-aga Pobrić u imetkuravan Ali-begu Ajanoviću, dočim se hadži Ago Smailbegović očitovao da nije Džafer-aga Pobrić kufw Ali-begu Ajanoviću, “jer starina Ajanovića Ali-bega bili su zabiti, a Džafer-aga u velikom imovinskom stanju i da se ne boji Ali-bega Ajanovića. Ali-beg Ajanović je kao erhabi vukufe pozvao hadži Osman-bega Đonlagića, Ćerim-bega Ajanovića, Muhamed-bega Širbegovića, hadži Suljagu Eminagića, Smail-bega Ferizbegovića, Hasan-bega Ajanovića, Kasima Galijaševića i Ali-bega Kapetanovića iz Tešnja koji su očitovali da je familija Ajanović od ešrafa i da nije familija Pobrić prilika Ajanovićima, jer je familija Pobrić od (nečitko ispisano u originalnom dokumentu)  i ujedno je Muhamed-beg Širbegović očitovao da imetak Džafer-age Pobrića po prilici 25.000 K vrijedi, a ostali su izjavili da im imovinsko stanje Džafer-age Pobrića nije poznato, a imetak Ali-bega Ajanovića da vrijedi oko 80.000 K, dočim su hadži  Suljaga Eminagić i hadži Osman-beg Đonlagić očitovali da im to nije poznato. Na osnovu tih iskaza Šerijatski je sud u Tešnju donio odluku da je Dedo Pobrić sin Džafer-age Pobrića kufw (prilika) Zineti Ajanović, odnosno Džafer-aga tešanjskih zemljoposjednika.
 
Ajanovići nisu pripadali opozicionim grupama, pa je Zajedničko ministarstvo finansija – darujući 1902. Hamdi-begu Ajanoviću iz Tešnja u katastarskoj općini Šnjegotina Omerbegova, kotar Tešanj, parcele pretežno hrastove šume ukupne površine 2.683dunuma – istaknulo kako je osnova za darivanje, između ostaloga,“Hamdi-begovo korektno držanje” – stoji u pomenutom dokumentu.
 
Zemljišni posjedi porodice Ajanović krajem Prvog svjetskog rata prostirali su se na prostoru tadašnjih kotareva Tešanj i, djelomično, Maglaj. Danas se znatan dio tih krajeva, gdje su Ajanovići imali svoje posjede, nalazi na prostoru općina Tešanj, Teslić, Derventa i Doboj.
 
Genealogija ove porodice dovoljno je poznata, ali, ipak, i tu postoje neke nejasnoće. Zenički muzeolog Fikret Ibrahimpašić Fićo uradio je jednu genealogiju na temelju istraživanja među pripadnicima porodice, ali tu postoji nekoliko sumnjivih mjesta: Kao otac Ali-bega Ajanovića spominje se Mehmed-beg, premda u Potvrdi nasljedstva iza umrlog Ali-bega, koji je umro 6. 12. 1915. godine, stoji da je on “sin umrlog hadži Salih-bega”. Dalje, Fićo Ibrahimpašić navodi da je Ali-beg umro 1916., a njegov otac Mehmed-beg tek 1919., premda Potvrda nasljedstva dokazuje da je Ali-beg umro 1915., i to poslije svog oca. Iako postoji još nekoliko mjesta koje  je Ibrahimpašić u ovom poduhvatu izrade genealogijenije najbolje riješio, ukazat ćemo samo na jedan problem koji se pojavljuje prilikom izrade genealogija, posebno kada se izrađuju za potrebe porodice, kako je to radio Ibrahimpašić. Naime, u nedostatku provjerljivih podataka, Ibrahimpašić se odlučio koristiti L. Thalloczyjevim podacima, ali pritom falsificira njegove podatke kako bi dokazao što veći značaj i bogatstvo porodice. Tako Ibrahimpašić tvrdi da Thalloczy piše kako Ajanovići posjeduju “iznad 500 kmetskih selišta”, premda u Thalloczyjevom tekstu stoji da Ajanovići posjeduju “iznad 150 kmetskih selišta”.
 
 
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio