Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
KOLIJEVKA SABLJAKOVIĆA JE CAZINSKA KRAJINA
12. 06. 2017.

Ovo je jedno kratko sjećanje na obitelj Sabljaković-Sabljak, čiji su korijeni u Cazinskoj krajini (Pećigrad), bez obzira da li su Bošnjaci ili Hrvati, što nam pokazuje da je genetičko podrijetlo mnogih naših rodova slično i da je među nositeljima toga prezimena prisutna tradicija o zajedničkom podrijetlu i Sabljaka i Sabljakovića. 

 
Piše: Enver Ljubović, professor
 
Fotos: Jedna od porodica Sabljakovića iz Cazinske krajine
 
I danas  neki nazivaju Sabljakoviće, starim imenskim prezimenom Sabljaci, a to se može čuti  u svakodnevnoj jezičnoj komunikaciji. Prezime je nastalo od osobne riječi sablja, a može značiti, odnosno označavati i osobu rodonačelnika koji je oštar, britak i koji nosi sablju. Može, također, označavati i osobu koja popravlja sablje ili pripada nekom specijalnom vojnom rodu (vojnik koji nosi neku posebnu sablju, na bojištu). Prezime se u Cazinskoj krajini kod Bošnjaka pojavljuje u obliku Sabljaković, a postoje i jezično srodna prezimena istoga značenja, kao, naprimjer, Sabljar, Sabljarić, Sabljaš, Sabljica i Sabljić. Ovo prezime je tipično za ogulinski i modruški kraj te Sabljaković za Cazinsku krajinu.
 
Na temelju povijesnih dokumenata, ova rodovska zajednica smatra se da je nastala u predosmanlijsko vrijeme na području srednjovjekovne hrvatske župe Pset, danas područje Cazinske krajine. Riječ je o nižem plemstvu, tzv. jednoselcima koji u prvobitno nastanjivali područje Pećigrada u današnjoj općini Cazin. Tijekom prve polovice 16. stoljeća u jeku pojačanih osmanskih napada na područje Cazina i cijele današnje Cazinske krajine jedna manja skupina odlazi u  modrušku župu, a ona koja je ostala na području Pečigrada, dolaskom Osmanlija prima islam i napušta kršćansku vjeru. Oni  su danas Bošnjaci i nose prezimenski oblik Sabljaković, a žive na području Pećigrada, Donje Lučke i Cazina u Cazinskoj krajini. I danas je živo sjećanje na jednu priču poznatog hodže Sabljakovića, koji se jednom prigodom susreo sa jednim svojim prezimenjakom Sabljakom iz okolice Ogulina te su oni konstatirali  da su braća i da vode podrijetlo od zajedničkog pretka, ali su danas različite vjeroispovijesti, a tu priču sam čuo od rahmetli Sabljakovića, zvanog Babo u Cazinu još davne 1978. godine. 
 
Od Sabljaka koji su se naselili u modruški i ogulinski kraj, u povijesnim dokumentima spominje se Ivan Sabljak, kao vojnik utvrde Brinje, po popisu te utvrde iz 1551. godine, znači još tada je jedan dio Sabljaka prebjegao iz Pećigrada na teritorij tadašnje Habsburške Monarhije. Oni nestaju u Brinju i okolici u 17. stoljeća, pa se u jednoj povijesnoj listini navodi da je 1645. godine rodovsko naselje Sabljakovo Selo,  pokraj Brinja prazno i  pusto.
 
U ogulinskom kraju Sabljaci-Sabljakovići, po prvi put se spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. godine, a neki su stekli i plemićke titule krajem 17. stoljeća, ali nisu sačuvane plemićke grbovnice o dodjeli  plemstva i grba. Postoji i jedan popis vojnika ogulinskog kraja iz 1699. godine, koji bilježi pet Sabljaka: Modruš( Miko,  Filip, Ive i Ivan),  Ogulin (Grgac). Nakon 1699. te  oslobođenja Hrvatske od Osmanlija i potpisivanjem Karlovačkog mira 1699, godine sudjeluju u modruško-ogulinskim seobama, pa tako dolaze i u Rakovicu te  u sklopu kolonizacije  Korduna, naseljavaju se u  Koritima, Rakovici kod Slunja, Brajdiću, Klancu, Drežnik-Gradu i Grabovcu kod Plitvičkih jezera, a nekoliko obitelji se naseljava u Udbini. Početkom 19. stoljeća naseljavaju se u poznatim seobama zajedno s brinjskim Vučetićima u Čenej u Rumunjskoj, a to je također bio dio Habsburške Monarhije. 
 
U ogulinskoj kraju, Sabljaci razvijaju dva rodovska naselja: Modruške Sabljake i  Sabljak Selo, južno od Ogulina, a postoji i akumulacijsko jezero,  koje se zove Sabljaci. Prema popisu stanovništva  iz 1948., bilo je ovdje ukupno 247. osoba s prezimenom Sabljak. Prezime Sabljak-Sabljaković nose Hrvati, uglavnom  iz okolice Ogulina te Bošnjaci u Cazinskoj krajini (Pećigrad), koji nose prezimenski oblik Sabljaković, dok su u ogulinskom kraju Sabljaci. Prisutni su danas  u Hrvatskoj u gotovo svim  hrvatskim  županijama, u 109 općina i 183 naselja, pretežito u urbanim sredinama. Danas ih u Hrvatskoj ponajviše živi u Zagrebu (200 članova), Ogulinu (100), Rakovici kod Slunja (70), Josipdolu (50) te Bjelovaru (60) osoba.
 
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio