Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
DUGALIĆI BEGOVSKIH KORIJENA
17. 08. 2017.

Iako su se njihovi prvi preci rodili i stoljećima živjeli u Dugama kod Prozora/Rame, danas u ovom selu nema nijednog Dugalića. Posljednja porodica koja je odavdje odselila bila je ona koja je  krajem četrdesetih godina 20. stoljeća otišla u Mostar. No, u Dugama su ostale porodice nastale iz roda Dugalića: Hasanbegovići, Dervišbegovići, Dautbegovići, Čorbadžići, Arslići i Mustajbegovići.

 

Foto: Duge kod Prozora

 

Prezime Dugalić nastalo je od imena sela Duge u općini Prozor/Rama. Duge su udaljene 30 kilometara od Jablanice u pravcu Prozora, a nalaze se u strani, udaljene kilometar od raskrsnice na glavnoj cesti.

 

Dugalići su bili najstariji rod u selu begovskih korijena. Stoljećimaa rod se razgranavao u više porodica: Dautbegovići, Dervišbegovići, Čorbadžići, Hasanbegovići, Arslići i Mustajbegovići. Ovo u u knjizi „Genealoška istraživanja“ tvrdi Hivzija Hasandedić, navodeći kako porijeklo vode od loze Malkoča koji su u Bosnu došli iz Male Azije na početku turske vladavine.

 

U historijskim dokumentima navodi se da je najstariji poznati Malkoč izvjesni Kara Osman-beg, lički sandžakbeg, koji je umro u 15. stoljeću. U prvoj polovini 16. stoljeća spominje se njegov sin Malkoč-beg, rođen u Dugama. Dugali Malkoč-beg je upravljao Bosnom od 1553-1554. godine. Sin je Kara Osman-bega, pa se zato ponekad navodi kao i Malkoč-beg Karaosmanović. Safvet-beg Bašagić piše da je naše gore list i da je rođen u Dugama kod Prozora, po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok Antun Knežević smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je Kara Ali-beg. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na Perziju. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega i poginuli u borbi na Krajini. Džafer je oženio kćer velikog vezira Rustem-paše i bio je kapetan u Gradiškoj na Savi. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini.

 

Prema istraživanjima koje je radio autor spomenute knjige, Malkoči su u prvim decenijama turske vladavine Bosnom dobili posjede u Dugama, pa su tada po imenu sela dobili nadimak Dugali-Malkoč. Kasnije je nadimku na kraju dodato slov č a izostavili prvobitni naziv svoga roda -  Malkoč. Pod novim prezimenom najstarija i najpoznatija ličnost je bio Ahmet-paša, a prvi put se spominje 1598. godine kao bosanski beglerbeg. U njemu u hronikima nema mnogo podataka, čak ni ime njegovog oca nije navedeno. Kratko vrijeme je bio na ovoj funkciji jer je premješten za beglerbega u Temišvar. Za bosanskog beglerbega sultan ga je imenovao već 1604. godine, ali je već 1605. godine postavljen za budimskog muhafiza, kada je ratovao po Mađarskoj.

 

Mada su vođeni životnom sudbinom Dugalići odlazili iz Duga, u drugoj polovini 19. stoljeća historičari bilježe nekoliko porodica ovog prezimena: Omer-beg (sin Ismail-bega), braća Osman-beg i Salih efendija, Jusuf-beg, Mustaf-beg, Ferhad-beg, Salih-beg (sin Mehmed-bega), Mehmed-beg, Rustem-beg i Husein-beg.

 

Kako su se Dugalići ženili i udavali, neki su se i raseljavali iz Duga u druga mjesta i gradove, te je jedan njihov potomak Asim, početkom 20. stoljeća, preko Gornjeg Vakuga stigao i u Kiseljak, gdje je imao hotel. Asim je poznat i po nekoliko objavljenih hronika, a i danas u Kiseljaku žive njegovi potomci.

 

Nekoliko istaknutih i uglednik ličnosti dao je ovaj rod, pa čak i državnika. U Dugama su podigli džamiju, a u nekoliko sela imali su velike posjede. Istovremeno, ostavili su nekoliko zadužbina, ali je od toga malo šta zabilježeno u hronikama.


  R. Čehajic

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio