Piše: Akademik MIRKO PEJANOVIĆ
U izdanju Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca objavojena je krajem 2022. godine knjiga: “Geopolitka i terorizam” autora dr Vahida Karavelića. Knjiga je pripremljena doradom doktorske disertacije odbranjene na Fakultetu političkih nauka u junu 2020. godine.
Autor dr. Vahid Karavelić je uložio dodatni trud i u saradnji sa svojim mentorom profesorom Smajilom Čekićem za stručnu i naučnu javnost pripremio veoma značajnu politološku studiju o geopolitici i terorizmu u savremenim društvenim kretanjima u Bosni i Hercegovini, Europi i svijetu.
Uska veza
Autor u polazištu analizira teorijske definicije geopolitike i terorizma. Priredio je u knjizi sve relevantne definicije terorizma iz veoma široke literature. Jedna od definicija naglašava da je terorizam svaka radnja i postupak kojom se nanosi šteta drugoj strani, pri čemu nerijetko kolateralna šteta su nevini ljudi i njihova imovina.
Veoma značajno polazište autora je sadržano u stajalištu da su geopolitika i terorizam usko povezani i da jedno drugo generiraju.
Prema autoru, osnovni subjekti savremene svjetske politike su države. Geopolitički interesi velikih i moćnih sila u međunarodnim odnosima utiču na istorijska kretanja u razvoju svjetske zajednice. Nerazvijene male države često bivaju, mimo svoje volje, uvučene u geopolitičke interese velikih sila. Terorizam, koji se javlja u više pojavnih oblika, a najčešće kao državni terorizam postao je planetarna opasnost za mir u svijetu.
Na 387. stranici knjige autor elaborira najvažnije aspekte terorizma. Pri tome autor koristi široki obuhvat relevantne literature sa 104 literarne jedinice i 17 dokumenata.
U knjizi je opisan i definisan veći broj vrsta terorizma. Obrađeno je 14 vrsta terorizma. Među tim vrstama je npr: nuklearni terorizam, hemijski terorizam, biološki terorizam, državni terorizam, reakcionarni terorizam, savremeni međunarodni i unutrašnji terorizam, moderni terorizam, tehnološki terorizam, kompjuterski i cyber terorizam i vjerski terorizam.
Jedan dio knjige posvećen je elaboraciji opštih geopolitičkih karakteristika savremenih odnosa u svijetu. Kretanje u geopolitičkim odnosima između velikih sila, autor opisuje u kontekstu istorijskog vremena u posljednje tri decenije.
U pitanju je geopolitički karakter međudržavnih odnosa na kraju XX i početkom XXI stoljeća. Autor navodi da svjetske geopolitičke sile nastoje da svijet prilagode svojim interesima. One žele da veći dio svijeta ili cijeli svijet stave pod svoju kontrolu.
Autor takođe navodi devet (9) država koje proizvode atomsko oružje: SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Kina, Pakistan, Indija, Sjeverna Koreja i Izrael.
One su prema podacima za 2019. godinu imale 13.855 nuklearnih bojevih glava. Od toga su samo SAD i Rusija imale 12.685 nuklearnih bojevih glava.
Veći dio svoje knjige autor posvećuje agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine. Sa iskustvom ratnog komandanta Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine u odbrani opsjednutog grada Sarajeva, Vahid Karavelić, uz snažnu autorsku motivaciju i istraživačku inventivnost, donosi empirijsku spoznaju o teroriziranju grada Sarajeva 1.479 dana.
U opštem pristupu agresiji na Bosnu i Hercegovinu autor polazi od stajališta da je ona bila klasični državni terorizam beogradskog režima Slobodana Miloševića nad Bosnom i Hercegovinom.
Najveći dio argumentacije za teroriziranje grada Sarajeva autor dr. Vahid Karavelić je izveo iz interpretacije presuda Haškog tribunala (Međunarodni krivični sud za ratne zločine na prostoru ex-Jugoslavije).
Osim Sarajeva, teroriziranju su bili izloženi i građani Bihaća i Goražda. Istovremeno genocid u Srebrenici označen je kao najviši kvalifikovani pravni oblik zločina terorizma.
Međunarodni sud za krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije 1991-1995. u jednoj od presuda vezano za Sarajevo konstatuje da je pretresno vijeće suda usvojilo stav da su stanovnici Sarajeva: muškarci, žene, djeca i starci bili podvrgnuti teroru i da se radilo o nepodnošljivom okruženju u kojem je na hiljade civila ubijeno i ranjeno.
U prilogu knjige broj 4. autor donosi podatke da je u Sarajevu od 28. aprila 1992. do 28. augusta 1995. godine ubijeno 298 civila granatiranjem, a 696 ranjeno, na mjestima masovnog boravka i kretanja. Radi se o ciljanom granatiranju mjesta gdje su se u većem broju kretali građani Sarajeva kao što su: Ulica Ferhadija, Alipašino Polje – pijaca, Isovića sokak kod Pivare, parking na Dobrinji, Budakovića groblje, Trg ZAVNOBiH-a, pijaca Zetra – Ciglane, pijaca Markale, DB Butmir, Gradska tržnica i još 15 drugih mjesta na području grada.
Autor u elaboraciji specifičnog geopolitičkog položaja Bosne i Hercegovine, uz ostalo, citira misli velikog bh. književnika Meše Selimovića: “Živimo na razmeđu svjetova, na granici naroda, svakome na udaru, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi istorije kao na grebenu”.
Kako bi Bosna i Hercegovina mogla dati svoj doprinos u borbi protiv terorizma, bilo je nužno da ona uspostavi svoju zakonsku institucionalnu strukturu na nivou države. To je postignuto usvajanjem Krivičnog zakona BiH, Zakona o krivičnom postupku BiH, Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu i Zakona o Vijeću ministara sa strukturom od devet ministarstava.
Osim zakona, usvojeni su i ovi značajni akti.
– Sigurnosna politika Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH, 13. 7. 2006.
– Strategija za borbu protiv terorizma, usvojena na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine 13. 7. 2006.
– Strategija Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma Ministarstva sigurnosti BiH od 2010. do 2013.
Kao najvažnije institucije u području unutrašnje sigurnosti formirane su ove institucije: Ministarstvo odbrane BiH, Oružane snage BiH, Tužilaštvo BiH, Ministarstvo sigurnosti, Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSABiH).
EU i NATO
Unutar geopolitičnog okvira ustanovljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina svoju unutrašnju i globalnu sigurnost uspostavlja i razvija u procesu integracije u Evropsku uniju i NATO.
Ubrzana integracija BiH u EU i NATO omogućuje mir, opštu sigurnost i stabilan i prosperitetan socijalno-ekonomski razvoj u budućnosti.
Knjiga dr. Vahida Karavelića “Geopolitika i terorizam” sadrži koherentne teorijske uvide o značenju i opasnostima terorizma u savremenom svijetu, zatim o geopolitičkom položaju Bosne i Hercegovine i mogućnosti ubrzanja integracije države u evroatlantske institucije.
Izvor: Oslobođenje.
29.01.2023
